Predizborna borba u Njemačkoj: Merz u prednosti, Scholz najavljuje veće minimalne plate

"Its the economy, stupid!" ("To je ekonomija, glupane!") - s tim je izbornim sloganom Bill Clinton 1992. godine pobijedio na američkim predsjedničkim izborima. A on bi mogao vrijediti i za kratku kampanju njemačkih političkih stranaka za savezne parlamentarne izbore u februaru sljedeće godine, piše DW.

Građane Njemačke trenutno ništa ne zaokuplja više od posrnule ekonomije, što je dijelom posljedica rata u Ukrajini. Ljudi se boje gubitka radnih mjesta i visokih cijena.

Gotovo da ne prođe dan bez natpisa u medijima o mogućem zatvaranju pogona velikih kompanija ili o rastu cijena. Stefan Seidler, koji u Bundestagu zastupa stranku danske manjine Südschleswigscher Wählerverband (SSW), kaže u razgovoru za DW: "Osjećamo to kod nas na sjeveru zemlje. Ljudi su ostali praznih džepova, cijene rastu. Često si više ne možemo priuštiti svakodnevne stvari kao prije. To je naš najveći izazov."

Tako razmišljaju i ostale parlamentarne stranke. Čak četiri od njih - vladajući socijaldemokrati (SPD), njihov manji koalicijski partner Zeleni, konzervativna opoziciona stranaka Unije (CDU/CSU) kao i FDP — upravo su predstavili svoje izborne programe i naglasak stavili na prihode, privredu i radna mjesta.

Stranke Unije CDU i CSU planiraju svojevrsno "oslobođenje privrede". One žele smanjiti porez na dohodak i postupno sniziti porez firmama na 25 posto. Kao i SPD, Unija obećava da penzije neće biti smanjene te predlaže da penzionerima koji žele raditi mogu dodatno zaraditi do 2.000 eura i to bez oporezivanja. Problem je u tome što bi za ostvarivanje ideja kancelarskog kandidata iz CDU-a Friedricha Merza bile potrebne milijarde eura, pa će ih biti teško ostvariti ako Unija, kao što planira, ostane pri kočnici zaduživanja.

Merz je trenutno u prednosti u anketama među biračima i ima dobre šanse da nakon izbora 23. februara postane novi njemački kancelar.

No još uvijek su na vlasti socijaldemokrati s kancelarom Olafom Scholzom na čelu. SPD se zalaže za porezne olakšice poduzećima kako bi se potaknula ulaganja. Također želi reformirati kočnicu zaduživanja kako bi bile osigurane milijarde eura za hitno potrebna ulaganja, primjerice u dotrajalu infrastrukturu. Osim toga, bogataši s imovinom većom od 100 miliona eura trebali bi plaćati porez na imovinu.

U Bundestagu je Scholz ove sedmice najavio još jedno povećanje zakonske minimalne satnice: "U prošloj kampanji obećao sam minimalnu platu od 12 eura po satu i to obećanje sam ispunio. Zato se u sljedećim izborima borim za 15 eura minimalne satnice."

Zelenima se tokom tri godine koalicije sa SPD-om i liberalnim FDP-om često predbacivalo da su ljude previše opteretili svojim ambicioznim planovima za zaštitu klime. Sada puno manje naglašavaju smanjenje emisija stakleničkih plinova nego tokom kampanje 2021. godine. I Zeleni žele reformisati kočnicu zaduživanja, zalažu se za subvencije za električne automobile i predlažu novi "građanski fond" za osiguravanje penzija, koji bi se financirao i iz državnih sredstava.

Također predlažu uvođenje "poreza za milijardere", kako je izjavio potpredsjednik vlade i kancelarski kandidat Zelenih Robert Habeck u intervjuu za list Bild. Prema procjenama stručnjaka, u Njemačkoj trenutno ima 249 milijardera. "Ako bismo oporezivali samo mali dio njihove imovine mogli bismo dobiti oko pet do šest milijardi eura", procijenio je Habeck. On predlaže da se taj novac, među ostalim, uloži u obrazovanje.

Slično kao i Zeleni, FDP također zahtijeva reformu mirovinskog sustava. Predsjednik FDP-a Christian Lindner zalaže se za uvođenje penzionog sisteam utemeljenog na dionicama. Drastični zahtjevi liberala za temeljito drukčijom privrednm politikom bili su u novembru glavni razlog za raspad tzv. "semafor koalicije" koju su činili SPD, Zeleni i FDP.

Mnogi od tih zahtjeva sada su ponovno dio njihovog izbornog programa. FDP zagovara smanjivanje poreznog opterećenja za biznismene, smanjenje visokih troškova energije i manje birokratije.

Osim ekonomske krize, u predizbornoj kampanji će veliku ulogu sigurno igrati i zabrinutost za mir zbog ruskog napada na Ukrajinu te pitanje migracija. CDU-ov kancelarski kandidat Merz ne želi da još više ljudi iz Sirije dođe u Njemačku nakon pada sirijskog vlastodršca Asada.

"U svakom slučaju je ispravno sada ne primati dodatne izbjeglice iz Sirije", rekao je za javni servis ARD. U svom izbornom programu Unija se zalaže za vraćanje izbjeglica odmah na njemačkim granicama. Kao i druge stranke, CDU i CSU zahtijevaju dosljedniju deportaciju kriminalnih tražitelja azila.

Kancelar Scholz, s druge strane, želi u predizbornoj kampanji smanjiti strah Nijemaca od upletanja u rat u Ukrajini. SPD želi nastaviti podržavati Ukrajinu, ali bez isporuke raketa dugog dometa kojima bi se mogli gađati ciljevi u Rusiji. Upravo za to se Merz proteklih mjeseci zalagao.

Ostale stranke u Bundestagu, poput dijelom desno ekstremne Alternative za Njemačku (AfD), već su ranije predstavile svoje izborne programe. AfD se u svom programu zalaže za gotovo potpuno zaustavljanje svake imigracije.

Sve stranke će svoje programe potvrditi na izvanrednim stranačkim kongresima početkom sljedeće godine, prije nego što počne predizborna kampanja. Očekuje se kratka, ali žestoka borba do prijevremenih parlamentarnih izbora koji su raspisani za 23. februara.

(Vijesti.ba)