- Jačanje Golana jača državu Izrael, i to je posebno važno u ovom trenutku. Nastavit ćemo ga održavati, podsticati njegov procvat i nastaniti se u njemu - navodi premijer Benjamin Netanyahu u saopćenju.
Izrael je zauzeo većinu strateške visoravni od Sirije u Šestodnevnom ratu 1967., i anektirao ju je 1981.
U 2019. godini, tadašnji predsjednik Donald Trump proglasio je američku podršku izraelskom suverenitetu nad Golanom, ali većina zemalja nije priznala aneksiju. Sirija zahtijeva od Izraela da se povuče, ali Izrael odbija, pozivajući se na brige za sigurnost.
Netanyahu je saopćio da je razgovarao s Trumpom o razvoju sigurnosne situacije u Siriji.
- Nemamo interesa u sukobu sa Sirijom – navodi Netanyahu u saopćenju i dodao da "izraelske akcije u Siriji imaju za cilj spriječiti potencijalne prijetnje iz Sirije i spriječiti pozicioniranje terorističkih elemenata u blizini naše granice".
Ministar obrane Israel Katz navodi u saopćenjui da je najnoviji razvoj dešavanja u Siriji povećao prijetnju Izraelu, "uprkos umjerenom imidžu koji pobunjenički čelnici tvrde da predstavljaju".
Netanyahuov ured saopćio je da je vlada jednoglasno odobrila plan vrijedan više od 40 miliona šekela (11 miliona dolara) za podsticanje demografskog rasta na Golanu.
Saudijska Arabija, Katar i Ujedinjeni Arapski Emirati osudili su odluku Izraela, a UAE - koji su normalizirali odnose s Izraelom 2020. - opisali su to kao "namjerni napor da se proširi okupacija".
- Otprilike 31.000 Izraelaca nastanilo se tu, kaže analitičar Avraham Levine iz Centra za istraživanje i obrazovanje Alma specijaliziran za sigurnosne izazove Izraela na njegovoj sjevernoj granici.
Mnogi se bave poljoprivredom, uključujući i vinogradarstvo, te turizmom. Golan je dom za 24.000 Druza, arapske manjine koja prakticira svoju varijantu islama, navodi Levine. Većina se identificiraju kao Sirijci, prenosi Reuters.
(Vijesti.ba / FENA)