Još uvijek progonjen snimkom ubistva i sakaćenja libijskog vođe Moamera Gadafija u građanskom ratu u toj zemlji 2011., Kremlj je odlučio spasiti svog saveznika iako je zaključio da više ne može učiniti ništa kako bi podržao Asadov režim, objavio je danas Bloomberg pozivajući se na kremaljske insajdere.
Ruski predsjednik Vladimir Putin sada želi saznati zašto ruska obavještajna služba nije uočila rastuću prijetnju Asadovoj vladavini sve dok nije bilo prekasno, rekla je osoba bliska Kremlju upoznata sa situacijom.
Rusija je, tvrde tri izvora upućena u situaciju, uvjerila Asada da će izgubiti borbu protiv naoružanih grupa predvođenih HTS-om i ponudila njemu i njegovoj porodici siguran prolaz ako odmah ode.
Ruski obavještajci organizovali su bijeg te su izvukli Asada preko svoje zračne baze u Siriji, rekle su dvije osobe. Transponder aviona bio je isključen kako bi se izbjeglo praćenje, rekao je jedan od ta dva izvora, piše Index.hr.
Odluka da se sirijski diktator i njegova porodica odvedu u egzil okončala je više od pola stoljeća dugu vladavinu dinastije Asad. Bašar je, podsjetimo, naslijedio svog oca Hafeza koji je bio predsjednik od 1971. do smrti 2000. U roku od nekoliko sati nakon Asadova odlaska militanti su bez otpora ušli u Damask i proglasili pobjedu u sirijskom sukobu koji je bjesnio gotovo 14 godina.
Glasnogovornik Kremlja Dmitri Peskov nije odmah odgovorio na zahtjev za komentar, a Putin do sada nije javno govorio o padu Asadovog režima.
"Ovo je bila kontrola štete", rekao je Ruslan Puhov, voditelj moskovskog Centra za analizu strategija i tehnologija, think tanka za odbranu i sigurnost. Rekao je kako je "vrlo logično" da su Rusi rekli Asadu da odustane jer želi izbjeći krvoproliće u kojem bi ga zadesila ista sudbina kao Gadafija ili iračkog diktatora Sadama Huseina, koji je obješen 2006. nakon suđenja.
U trenucima dok se Rusija boji za budućnost svoje dvije ključne vojne baze u Siriji, pomorske luke u Tartusu i aerodroma u Khmeimimu, Kremlj pokušava ostaviti dojam hladnokrvnosti iako su ruski dužnosnici bili iznenađeni brzinom preokreta u Siriji.
Ruski državni mediji guraju poruku da je Asad krivac za poraz, a Moskva je održala svoju riječ ne odustajući od njega te bi se sada trebala usredotočiti na održavanje svojih strateških interesa u Siriji i širem Bliskom istoku.
Rusija je isprva bombardovala opozicione borce, u pokušaju da ih potisne i osnaži Asadove snage. Ali kako je sirijska vojska pružala slab otpor jer su pobunjenici zauzeli grad Hamu nekoliko dana nakon zauzimanja Alepa, Rusija je zaključila da ne može zaštititi režim u trenucima kad su se pobunjenici obrušili na strateški grad Homs, rekao je jedan od izvora.
Ministarstvo vanjskih poslova u Moskvi je objavilo da je Asad podnio ostavku i napustio svoju zemlju, dodajući da je Rusija u kontaktu sa "svim sirijskim opozicionim grupama". Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov održao je dan ranije razgovore o sirijskoj krizi sa svojim iranskim i turskim kolegama u glavnom gradu Katara Dohi.
Iran je, poput Rusije, bio bliski saveznik Asada. Te su dvije zemlje stale u njegovu odbranu 2015., kada je Putin poslao rusku vojsku u Siriju da pomogne Asadu potisnuti pobunjenike koji su okruživali Damask. Turska je podržala pobunjenike koji su konačno uspjeli srušiti dugogodišnjeg sirijskog diktatora.
(Vijesti.ba)