Izvještaj branilaca i braniteljica ljudskih prava ukazuje na apsolutnu autokratiju, negiranje i frapantno kršenje ljudskih prava u proteklih godinu dana.
Preporuke za poboljšanje stanja su brojne, a odnose se na borbu protiv dezinformacija, osiguranje učešća i angažmana javnosti, prestanak kriminalizacije branjenja ljudskih prava, zaštitu branilaca životne sredine i podršku braniteljicama.
Klima u kojoj rade branioci i braniteljske ljudskih prava je nestimulativna i zastrašujuća, kaže Dragana Dardić iz Helsinškog parlamenta građana Banjaluka.
“Kleveta je ušla u okvir Krivičnog zakonika, u toku je zastrašivanje etiketom stranih agenata, porast aktivnosti antirodnih organizacija u BiH i RS se odrazilo na neusvajanje zakonskih rješenja, porast institucionalne netransparentnosti, onemogućavanje učešća predstavnika organizacija civilnog društva u radnim grupama prate i još i etiketiranje, diskreditacije i omalovažavanja rada branitelja i braniteljica ljudskih prava.
Zakon o imunitetu ali i izmjene zakona o geološkim istraživanjima, samo su dio paketa kojim se kreće ka dramatičnom služenju prostora za rad građanki, građana, organizacija civilnog društva, i to su udari na temeljna prava udari s kojim se teže radi.
Iako je Nacrt o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija izbačen iz procedure, neke organizacije su se ugasile, neki ljudi su dali otkaze u organizacijama, a neke organiyacije su se preregistrovale”, kaže Dardić.
Dardić kaže da ne postoji principijelni stav da se ratifikovane konvencije moraju poštovati, i da je to klima u kojoj se dehumanizuju prava LGBTTIQ zajednice.
Univerzalni periodični pregled stanja ljudskih prava je mehanizam Ujedinjenih nacija ukazao je na goruće probleme u BiH.
“Postoji ogromna razlika u stanju ljudskih prava između država, ali jačanje desnice i pokreta koji nisu za ljudska prava sve više jača. Jasno je da postoji dekadencija, kao što je uspostavljeno kriminalizacijom klevete je pitanje cenzure. Zagovaranje antirodnih pokreta i njegove inicijative iz prijedloga Krivičnog zakona RS je povučen pojam femicida i uslijedilo je novo narušavanje Istanbulske konvencije.
Vlada je izbacila sve pozitivne propise koje je donijela, i to se čini sa izbacivanjem pojma rodni identitet. Isti slučaj je sa zaštitom djece od diskriminacije i vršnjačkog nasilja”, kaže Tea Pokrajčić, pravna ekspertica.
Ena Kljajić Grgić iz Transparency Internationala kaže da se obistinilo sve što je pretpostavljeno kada su aktivisti upozoravali na zakon o slobodi pristupa informacijama.
“Prije smo mogli da dobijemo nacrt ili čak i prednacrt zakona. Pristup prijedlogu zakona o Sudu BiH odbijen je jer su nam saopštili da je zakon bio na javnim konsultacijama, a taj zakon uopšte nije bio predstavljen javnosti. Novinari CIN-a imaju problem da pristupe informacijama. Kad se obraćaju organima dobiju odbijenicu, jer institucije tvrde da se prečesto obraćaju i tme zloupotrebljavaju ZOSPI” – kaže Kljajić Grgić.
Kljajić Grgić kaže da TI za deset godina nije uspio doći do pojedinih traženih informacija u RS, u Federaciji BiH ne izmiruju troškove postupka.
“Na nivou BiH postoje prekršajne odredbe koje su mrtvo slovo na papiru. Za ćutanje uprave nema sankcija. Svega 35 inspekcijskih nadzora je privedeno bez ijedne novčane kazne” kaže Kljajić Grgić.
Kada je zakon o slobodi pristupa informacijama donesen, novinari su mislili da će biti dobar za novinare, tvrdi Siniša Vukelić, urednik portala Capital.ba.
“Transparentnost institucija ne postoji. S obzirom na tendencije kojima ide RS, situacija će biti gora. Prije 25 godina su sjednice Vlade bile otvorene za novinare, osim nekih tačaka. Danas su sjednice zatvorene, zakoni se ne dostavljaju, ministri neće da razgovaraju s medijima. Rad novinara se izuzetno osporava jer publika ne dobija kvalitetnu informaciju, i postoje velike mogućnosti greške. Novinari se ne mogu uvjeriti u tačnost informacija, sagovornici se boje da daju stručno mišljenje jer time stvaraju problem. Otpor i protesti koje smo pravili protiv kriminalizacije klevete su ostvarili neke od zahtjeva, izbačena je uvreda kao krivično djelo, izbačena je zatvorska kazna, značajno je ublažen zakon. No, kleveta je i dalje kriminalizovana, gradski podnose krivične prijave jedno protiv drugog, sada ima preko 130 krivičnih prijava. Ti će slučajevi zatrpati tužilaštva, a gušenje medijskih sloboda se nastavlja”, kaže Vukelić.
(Vijesti.ba)