Podaci Evropske službe za klimatske promjene Copernicus (C3S) dolaze dvije sedmice nakon što su klimatski razgovori UN-a donijeli dogovor vrijedan 300 milijardi dolara za borbu protiv klimatskih promjena, paket koji su siromašnije zemlje prozvale nedostatnim za pokrivanje rastućih troškova zbog katastrofa povezanih s klimom.
C3S kaže da su podaci od januara do novembra potvrdili da je 2024. sada sigurno najtoplija zabilježena godina i prva u kojoj su prosječne globalne temperature više od 1.5 stepeni Celzija (2.7 stepeni Fahrenheita) u odnosu na predindustrijsko razdoblje 1850.-1900., prenosi Hina.
Ekstremni vremenski uslovi zahvatili su svijet 2024. godine, s ozbiljnom sušom koja je pogodila Italiju i Južnu Ameriku, smrtonosnim poplavama u Nepalu, Sudanu i Evropi, toplotnim valovima u Meksiku, Maliju i Saudijskoj Arabiji koji su usmrtili hiljade ljudi te katastrofalnim ciklonima u SAD-u i na Filipinima.
Naučne studije potvrdile su otiske klimatskih promjena koje je uzrokovao čovjek na svim ovim katastrofama.
Prošli mjesec rangiran je kao drugi najtopliji novembar u historiji nakon novembra 2023.
"Još uvijek smo u gotovo rekordno visokom području za globalne temperature, a to će vjerovatno ostati barem sljedećih nekoliko mjeseci", rekao je za Reuters istraživač klime Copernicus Julien Nicolas.
Emisije ugljičnog dioksida od izgaranja fosilnih goriva glavni su uzrok klimatskih promjena. Smanjenje te emisije - kao što su mnoge vlade obećale da će konačno učiniti - zaustavilo bi pogoršanje globalnog zagrijavanja. Ipak, uprkos tim zelenim obećanjima, globalne emisije CO2 ove će godine dostići rekordan nivo.
Naučnici također prate može li se klimatski fenomen La Nina - koji uključuje hlađenje površinskih temperatura oceana - formirati 2025. godine.
To bi moglo nakratko ohladiti globalne temperature, iako ne bi zaustavilo dugoročni temeljni trend zagrijavanja uzrokovan emisijama. Svijet je trenutno u neutralnim uslovima, nakon što je El Nino - topliji pandan La Nine - završio ranije ove godine. "Iako bi 2025. mogla biti nešto hladnija od 2024., ako dođe do La Nina događaja, to ne znači da će temperature biti 'sigurne' ili 'normalne'", rekla je Friederike Otto, viša predavačica na Imperial College London.
"I dalje ćemo biti izloženi visokim temperaturama, što će rezultirati opasnim toplotnim valovima, sušama, šumskim požarima i tropskim ciklonima", ustvrdila je.
Zapisi C3S-a sežu do 1940. godine i uspoređuju se s podacima o globalnoj temperaturi od 1850. godine.
(Vijesti.ba)