Hrvatska: Došlo je do velike promjene oko poreza na nekretnine

- Vlada je danas u poziciji da donese odluku o dodatku uoči Božića u iznosu 80 eura za sve penzionere, njih više od milion i 230.000. Smatramo da je to u ovom trenutku itekako dobro i da ćemo tako poslati poruku solidarnosti da država brine o našim građanima treće dobi - kazao je premijer Andrej Plenković. Za provedbu ove odluke u budžetu će se osigurati oko 100 miliona eura.

Na sjednici je usvojen i paket izmjena poreznih zakona i poslan u Sabor na drugo čitanje.

Porez na nekretnine koji će zamijeniti dosadašnji Porez na kuće za odmor iznositi će 0,6 do 8 eura po kvadratu, a jedinice lokalne samouprave same će određivati visinu poreza koji ne mora biti isti u svim zonama. Novost u odnosu na prvo čitanje je odredba po kojoj porez na nekretnine neće plaćati iznajmljivači u kategoriji domaćina, ako im nekretnina služi za stalno stanovanje. Druga je novost da će porez na nekretnine plaćati i Republika Hrvatska. Dio kolača od poreza neće ići državni nego će ga dijeliti grad (80 posto) i županija (20 posto).

Paušali poreza

U odnosu na prvo čitanje, korigovani su rasponi paušalnog poreza na dohodak i to tako da su niže donje granice, pa su rasponi za prvu zonu od 100 do 300, za drugu od 70 do 200, za treću 30 do 150, za četvrtu i nultu zonu 20 do 100 eura, piše Jutarnji.

Kod poreza na na dohodak ide se na povećanje osnovnog ličnog odbitka s 560 na 600 eura, a u odnosu na prvo čitanje nema izmjena.

Radi poticanja povratka iseljenika, ide se na oslobođenje od plaćanja poreza na dohodak po osnovi plaća u razdoblju od pet godina za sve porezne obaveznike koji su neprekidno boravili u inostranstvu najmanje dvije godine. Povrat poreza trebao bi se provoditi bez podnošenja posebnog zahtjeva.

U odnosu na porez na dodanu vrijednost, prihvaćen je prijedlog DP-a pa se podiže prag za ulazak u sistem poreza s 40 na 60 hiljada eura čime će se broj obaveznika koji moraju biti u sistemu poreza na dodanu vrijednost smanjiti za njih 14.200.

Novost oko doprinosa

Kod Zakona o doprinosima, korigovana je olakšica za prvo zapošljavanje. Olakšicu će poslodavci moći koristiti za sve osobe, uključujući i mlade koje se prvi put zapošljavaju na neodređeno vrijeme. Upisani staž neće biti zapreka za korištenje olakšice, a ni jedno stečeno pravo neće se smanjiti niti oduzeti. Zakon predviđa prijelazno razdoblje, pa svi oni koji su počeli koristiti olakšicu za mlade, moći će je koristiti do isteka zakonskog razdoblja od pet godina.

Usvojen je Prijedlog višegodišnjeg programa gradnje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina i građevina za melioracije za razdoblje do 2030. godine. Program gradnje uključuje 504 projekta zaštite od štetnog djelovanja voda, od čega se 325 projekata odnosi na vodno područje Dunava, a 179 projekata na jadransko vodno područje.

Projekti obuhvaćaju i 210 nerealizovanih iz prethodnog programa od kojih se za neke provela novelacija, jer je došlo do promjene stanja na terenu. Tu je i 58 projekata javnog navodnjavanja, ukupnog obuhvata 30.086 ha.

Usvojen je i program podrške poljoprivrednim proizvođačima za ublažavanje posljedica prirodnih nepogoda nastalih u 2024. godini, a za njega je osigurano 6 miliona eura. Za provedbu Programa izradit će se pravilnik, a provodit će ga Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva dok će Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju provoditi isplatu podrške na žiro-račune korisnika.

U ovome Programu izuzet će se prijavljene štete od suše, koje će se posebno kompenzirati kroz novu mjeru koja će se provoditi u 2025. godini u okviru Strateškoga plana zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske za 2023 do 2027. godine.


(Vijesti.ba)