Sve što treba znati o haotičnom danu u Južnoj Koreji

Opozicione stranke podnijele su prijedlog za opoziv samo nekoliko sati nakon što je parlament jednoglasno glasao da poništi Yoonovu deklaraciju, što je natjeralo njega da ukine vojni zakon oko šest sati nakon što je stupio na snagu.

The South Korean parliament voted unanimously to lift the martial law.

190-0 https://t.co/I92g6S7v0P pic.twitter.com/rOqOyDtI28

— Clash Report (@clashreport) December 3, 2024

Opoziv predsjednika zahtijeva podršku dvije trećine Nacionalne skupštine i najmanje šest od devet sudaca Ustavnog suda. Liberalna opoziciona Demokratska stranka ima većinu u parlamentu sa 300 mjesta i pozvala je Yoona na ostavku, piše AP.

Glasanje o prijedlogu za opoziv moglo bi se održati već u petak, rekao je poslanik Demokratske stranke Kim Yong-min.

Tokom napetih sati pod vojnim zakonom, naoružane trupe opkolile su parlament, podržane vojnim helikopterima i oklopnim vozilima. Poslanici su se penjali na zidove da uđu u zgradu i odbranili se od vojnika aktiviranjem aparata za gašenje požara. Političarka i bivša novinarka Ahn Gwi-ryeong pokušala je oduzeti automatsku pušku od vojnika koji je uperio pušku u njeno čelo, vičući: "Nije vas sramota?"

South Korean special forces are breaking the Parliament windows to enter the building. pic.twitter.com/tMUXyguVAD

— Clash Report (@clashreport) December 3, 2024

Zakonodavci koji su uspjeli ponovo ući u zgradu odbili su Yoonovu deklaraciju o vojnom zakonu sa 190 glasova za i 0 protiv, uključujući 18 iz Yoonove stranke, prisiljavajući ga da povuče tu odluku na hitnom sastanku kabineta.

Yoon nije naveo nikakve konkretne dokaze kada je spomenuo Sjevernu Koreju kao destabilizirajuću silu. Yoon već dugo tvrdi da je tvrd linija prema Sjevernoj Koreji jedini način da se spriječi Pjongjang da ispuni svoje nuklearne prijetnje prema Seulu.

Do kasnih 1980-ih, Južna Koreja je imala niz autoritarnih lidera koji su često spominjali Sjevernu Koreju kako bi kontrolirali domaće disidente i političke protivnike.

Šta je vojni zakon?
Ustav Južne Koreje predsjedniku daje ovlasti da koristi vojsku za održavanje reda u "ratu, ratnim situacijama ili drugim sličnim nacionalnim kriznim situacijama." To može uključivati suspenziju civilnih prava poput slobode medija i okupljanja, te privremeno ograničavanje ovlasti sudova i vladinih agencija.

Ali takođe daje Nacionalnoj skupštini ovlast da ukine ovu deklaraciju većinom glasova.

Nothing ever happens: South Korean soldiers are leaving the parliament building. pic.twitter.com/xZCfNwX0bk

— Clash Report (@clashreport) December 3, 2024

Neki stručnjaci kažu da je način na koji je Yoon uveo vojni zakon premašio njegove legitimne ovlasti. Iako vojni zakon donosi dalekosežne ovlasti, ustav ne dopušta predsjedniku da koristi vojsku za suspendiranje parlamenta. Mnogi se također pitaju je li zemlja stvarno suočena sa situacijom koja je usporediva s ratom.

People are now calling for President Yoon Suk Yeol to be imprisoned pic.twitter.com/sbE7bVtNYT

— Raphael Rashid (@koryodynasty) December 3, 2024

Političari s obje strane su se protavili vojnom zakonu
Opozicija je oštro kritikovala Yoonove postupke kao nedemokratske. Lider opozicije Lee Jae-myung, koji je tijesno izgubio od Yoon-a na predsjedničkim izborima 2022. godine, nazvao je Yoonovu objavu "ilegalnom i neustavnom".

South Korean leader of the opposition Lee Jae-myung:

Yoon Suk Yeol is no longer the president of South Korea. pic.twitter.com/kdSlO5Ikg9

— Clash Report (@clashreport) December 3, 2024

Iznenadna deklaracija također je bila protivljena od strane lidera Yoonove vlastite konzervativne stranke, Han Dong-hoona, koji je izjavio da je odluka bila pogrešna i obećao da će "zaustaviti to s narodom."

"Narod će blokirati predsjednikovu protustavnu akciju. Vojska mora biti na strani naroda u svakom slučaju. Oduprimo se tome," napisao je Kim Dong Yeon, guverner opozicije u provinciji Gyeonggi, koja okružuje Seoul, na X.

Obični Južnokorejci bili su u šoku. Društveni mediji bili su preplavljeni porukama koje su izražavale iznenađenje i zabrinutost zbog Yoonove objave.

Yoon se suočava s političkim problemima
Postoje brzi navodi da je hitna deklaracija povezana s Yoonovim političkim problemima.

Nema mnogo uspjeha u tome da njegovu politiku usvoji parlament koji je pod kontrolom opozicije od kako je preuzeo vlast 2022. godine.

Situation in Seoul, the military has been deployed to the city. pic.twitter.com/5fQwizaeOD

— Clash Report (@clashreport) December 3, 2024

Konzervativci su rekli da su opozicijski potezi politička osveta zbog istraga protiv Lee-ja, koji je viđen kao favorit na sljedećim predsjedničkim izborima 2027. godine.

Ove sedmice, Yoon je negirao bilo kakvu nelegalnu radnju u vezi sa skandalom o trgovini utjecajem koji se odnosi na njega i njegovu ženu. Optužbe su nagrizle njegovu popularnost i pokrenule napade njegovih rivala.

Skandal se odnosi na tvrdnje da je Yoon i prva dama Kim Keon Hee neprimjereno utjecali na konzervativnu vladajuću stranku da odabere određenog kandidata za parlamentarne dopunske izbore 2022. godine na zahtjev Myung Tae-kyuna, posrednika u izborima i osnivača agencije za ankete koji je radio besplatne anketne ispitivanja za Yoon-a prije nego što je postao predsjednik.

Yoon je rekao da nije učinio ništa neprimjereno. Više o njemu na LINK-u.,

Vojni zakon ima mračnu historiju u Južnoj Koreji
Južna Koreja je postala demokratija tek krajem 1980-ih, a vojna intervencija u civilnim poslovima još uvijek je osjetljiva tema.

Tokom diktatura koje su nastale dok se zemlja obnavljala nakon Korejskog rata 1950-1953, lideri su povremeno proglašavali vojni zakon koji je omogućio stacioniranje borbenih vojnika, tenkova i oklopnih vozila na ulicama ili na javnim mjestima kako bi spriječili demonstracije protiv vlade.

Takve scene su danas nezamislive za mnoge.

Tokom njegove vladavine, diktator Park Chung-hee, koji je vladao Južnom Korejom gotovo 20 godina prije nego što je ubijen od strane svog špijunskog šefa 1979. godine, nekoliko puta je proglasio vojni zakon kako bi zaustavio proteste i zatvorio kritičare.

Manje od dva mjeseca nakon Parkove smrti, general major Chun Doo-hwan je poveo tenkove i trupe u Seoul u decembru 1979. godine u drugom vojnom puču u zemlji. Sljedeće godine, on je orkestrirao brutalni vojni obračun s pro-demokratskom pobunom u južnom gradu Gwangju, ubivši najmanje 200 ljudi.

Ljetos 1987. godine, masovni protesti su natjerali Chunovu vladu da pristane na izravne predsjedničke izbore. Njegov prijatelj iz vojske Roh Tae-woo, koji je bio uključen u Chunov puč 1979. godine, pobijedio je na izborima održanim kasnije te godine, zahvaljujući podijeljenim glasovima među liberalnim opozicijskim kandidatima.

(Vijesti.ba)