Opet blokada Plana rasta: SNSD odbija prijedlog EU o Ustavnom sudu

Lider HDZ-a BiH Dragan Čović rekao je da je na dnevnom redu bilo osam tačaka.

- Zakon o zaštiti ličnih podataka, do srijede ćemo te nijanse definisati, zatim Plan rasta gdje je ostalo još otvorenih pitanja, imenovanje glavnog pregovarača i dva zamjenika, danas je usaglašena odluka na osnovu koje će se imenovati, imenovanje IPA koordinatora nije usaglašeno, budžet institucija - usaglašeno je da ministar finansija pripremi podlogu za dogovor, te program rada Vijeća ministara gdje je dogovoreno da se Borjani Krišto dostave planovi svih ministarstava, te tekuća pitanja u kojima se razgovaralo o odlukama OHR-a i drugim, kazao je Čović.

Čović je pohvalio atmosferu, ali rekao da još dosta stvari treba usaglasiti.

Predsjednik SDP-a Nermin Nikšić je rekao da se atmosfera dogovaranja i razgovora vratila.

- Držimo neki ritam, čak i kada se ne složimo oko nekih stvari. U periodu pred nama želimo pokazati EU da radimo i da se kvalifikujemo za otvaranje pregovora, te da kao vlasti možemo biti kredibilan partner, rekao je Nikšić.

Premijer RS Radovan Višković je rekao da je prvo pitanje koje su oni delegirali jesu nametanje odluka OHR-a.

- Kad god pokažemo namjeru da se dogovaramo uvijek se neko nađe da to kvari. Ne vidim nijedan razlog, o tome je govorio i Čović, znam da se i Nermin slaže, da se iko upliće i donosi odluke umjesto institucija BIH. Čak mislim da je to smišljeno protiv Bosne i Hercegovine. Mi smo predložili zaključak kojim nosioci vlasti se obavezuju, od momenta kada BIH dobije datum za pregovore, niko više ne može nametati zakonska rješenja osim institucija BIH, naveo je Višković i dodao da taj zaključak nije bio prihvatljiv Trojki, dok je HDZ bio za.

On je dodao da je EU dostavila prijedlog za tri mjere koje su bile neusaglašene u Planu rasta.

- Kod državne pomoći sada je lakša formulacija, koja se ne referira na entitetsko glasanje, što nama ne predstavlja problem. Međutim, kod Ustavnog suda BIH su tri koraka, a u prvom se kaže kako treba do jula naredne godine popuniti sva upražnjena mjesta, pa do decembra, ali ono što mi prigovaramo je to da se navodi mapa puta vezano za rješavanje statusa stranaca u Ustavnom sudu. Želimo da jasno piše da treba donijeti novi zakon po kojem će biti riješeno pitanje stranih sudija. Uporedo ide i implementacija odluka Ustavnog suda, gdje se traži da se 70 posto odluka bude implementirano do kraja 2026., rekao je Višković.

(Vijesti.ba)