19.11.2024 / 21:36 Svijet - Ozbiljan sigurnosni rizik

Evropske vlade optužuju Rusiju za hibridne napade i moguću sabotažu u Baltičkom moru

Evropske vlade optužuju Rusiju za hibridne napade i moguću sabotažu u Baltičkom moru
Foto: Ilustracija

Evropske vlade optužile su u utorak Rusiju za eskalaciju hibridnih napada na zapadne saveznike Ukrajine, dok baltičke države istražuju da li je presijecanje dva optička telekomunikacijska kabla u Baltičkom moru sabotaža.

Evropski zvaničnici nisu direktno optužili Rusiju za uništavanje kablova. Međutim, Njemačka, Poljska i druge zemlje su navele da je vjerovatno riječ o sabotaži, dok su litvanske oružane snage pojačale nadzor nad svojim vodama kao odgovor, piše Reuters.

„Moskvin rastući hibridni napadi na zemlje NATO-a i EU-a su također bez presedana po svojoj raznolikosti i razmjerama, stvarajući značajne sigurnosne rizike“, naveli su ministri vanjskih poslova Francuske, Njemačke, Italije, Poljske i Velike Britanije u zajedničkom saopćenju.

Ova oštra izjava uslijedila je dok su evropske zemlje istraživale potpuno presijecanje baltičkih kablova ove sedmice, jednog koji povezuje Finsku i Njemačku, te drugog koji povezuje Švedsku s Litvanijom, što je podsjetilo na prethodne incidente u ovoj prometnoj vodenoj regiji.

„Ako Rusija ne prestane s počinjanjem sabotaža u Evropi, Varšava će zatvoriti ostatak svojih konzulata u Poljskoj“, izjavio je poljski ministar vanjskih poslova Radoslaw Sikorski nakon sastanka nekoliko evropskih ministara vanjskih poslova u glavnom gradu Poljske.

Njemački ministar odbrane Boris Pistorius izrazio je sličan stav na odvojenim razgovorima u Briselu: „Niko ne vjeruje da su ovi kablovi slučajno presječeni.“

„Također moramo pretpostaviti, iako to još ne znamo, da je riječ o sabotaži“, dodao je Pistorius.

Moskva je više puta negirala sabotiranje evropske infrastrukture, navodeći da su takve tvrdnje izmišljene kako bi se nanijela šteta ruskim interesima kroz informacijski rat koji vodi Zapad.

Dva evropska izvora su navela da izjava od utorka nije direktno povezana s presijecanjem kablova.

Potpredsjednik Evropske komisije Josep Borrell bio je oprezniji, rekavši da je prerano za iznošenje optužbi.
„Bilo bi neodgovorno s moje strane pripisati ovaj, nazovimo ga incident ili nesreću, bilo kome“, izjavio je na konferenciji za novinare u Briselu.

Jedan kabel prestao je s radom u nedjelju ujutro, a drugi manje od 24 sata kasnije, u ponedjeljak.

Švedsko tužilaštvo je pokrenulo preliminarnu krivičnu istragu o oštećenim kablovima, koji prolaze kroz švedsku isključivu ekonomsku zonu u Baltičkom moru, zbog sumnje na moguću sabotažu.

Ministar civilne odbrane Švedske Carl-Oskar Bohlin izjavio je za Reuters da su oružane snage i obalska straža zabilježile kretanje brodova koje odgovara prekidu dva telekomunikacijska kabla u Baltičkom moru.

„Naravno, ovo shvatamo veoma ozbiljno s obzirom na ozbiljnu sigurnosnu situaciju“, rekao je.

Švedska mornarica će u istrazi pomoći brodovima opremljenim za podvodne operacije, uključujući daljinski upravljane uređaje, saopćile su oružane snage.

Zvaničnik NATO-a rekao je da savezni Centar za sigurnost ključne podvodne infrastrukture blisko sarađuje sa saveznicima kako bi utvrdio činjenice.

Nacionalni istražni ured Finske također je pokrenuo istragu o oštećenju podvodnog kabla, ali Švedska će voditi istragu.

U najistaknutijem slučaju sabotaže u Baltičkom moru, plinovodi Sjeverni tok uništeni su u septembru 2022. godine, sedam mjeseci nakon što je Rusija pokrenula punu invaziju na Ukrajinu, što je ubrzalo prelazak Evrope na druge energetske dobavljače.

Niko nije preuzeo odgovornost za te eksplozije. Dok su neki zapadni zvaničnici isprva optužili Moskvu – interpretaciju koju je Kremlj nazvao „idiotskom“ – američki i njemački mediji izvijestili su da su pro-ukrajinski akteri možda igrali ulogu.

Kompanije koje posjeduju dva kabla navele su da još nije jasno šta je uzrokovalo prekid.

„Ovo nije djelomično oštećenje, već potpuno oštećenje“, rekao je glasnogovornik Areliona, vlasnika i operatera kabla koji povezuje Litvaniju i Švedsku. Kompanija je kasnije saopćila da je podnijela policijski izvještaj.

Cinia, vlasnik kabla koji povezuje Finsku i Njemačku, saopćila je da nije moguće utvrditi uzrok oštećenja dok ne počnu popravci. Kompanija je navela da popravci ove prirode obično traju između 5 i 15 dana.

Holandski ministar odbrane Ruben Brekelmans izjavio je da nema konkretne informacije o tome ko je odgovoran, dodavši:
„Vidimo povećanu aktivnost, posebno Rusije, na našim morima, usmjerenu na špijunažu, a možda čak i sabotažu naše vitalne infrastrukture.“

(Vijesti.ba)

Izdvajamo