„Dvojica lidera potvrdila su potrebu da zadrže ljudsku kontrolu nad odlukama o upotrebi nuklearnog oružja. Dvojica lidera također su naglasila potrebu pažljivog razmatranja potencijalnog rizika i razvoja AI tehnologija u vojnom sektoru na razborit i odgovoran način”, stoji u saopćenju.
Zvanični sažetak sastanka kineske vlade potvrdio je američko saopćenje. Kinesko ministarstvo vanjskih poslova nije odmah odgovorilo na zahtjev za komentar.
Nije jasno hoće li taj sastanak dovesti do daljnjih razgovora ili djelovanja po tom pitanju. Ali, to je prvi puta da su dvije zemlje imale raspravu o nuklearnom oružju i AI-u.
Washington je mjesecima pokušavao potaknuti Peking da prekine dugogodišnji otpor vezan uz pregovore o nuklearnom oružju.
Dvije su zemlje u novembru nakratko nastavile razgovore na zvaničnom nivou o nuklearnom oružju, no ti su pregovori od tada u zastoju, a visoki američki zvaničnik javno je izrazio frustraciju u vezi s odgovorom Kine.
Ne očekuju se zvanični pregovori o kontroli nuklearnog naoružanja u skorije vrijeme, uprkos zabrinutosti SAD-a zbog brzog gomilanja nuklearnog oružja u Kini, iako je poluzvanična komunikacija nastavljena.
Po pitanju umjetne inteligencije, Kina i SAD pokrenule su svoje prve zvanične bilateralne razgovore o tom pitanju u maju u Ženevi, ali vjeruje se da se ti razgovori nisu dotakli pitanje donošenja odluka o nuklearnom oružju.
Američko ministarstvo odbrane procijenilo je prošle godine da Peking ima 500 operativnih nuklearnih bojevih glava i da će ih vjerovatno postaviti više od hiljadu do 2030. godine. U usporedbi s 1770 odnosno 1710 operativnih bojevih glava koje su postavile SAD i Rusija.
Od 2020. Kina je također modernizirala svoj nuklearni program, počevši s proizvodnjom svoje podmornice s balističkim projektilima nove generacije, testirajući hipersonične bojeve glave i održavajući redovne morske patrole s nuklearnim naoružanjem.
Oružje na kopnu, u zraku i na moru daje Kini "nuklearnu trijadu" - obilježje velike nuklearne sile.
Bidenov kabinet obnovio je povjerljive nuklearne smjernice ove godine, a glasnogovornik Bijele kuće prethodno je rekao da to ažuriranje „nije odgovor ni na jedan entitet, zemlju niti prijetnju”, uprkos često izraženoj brizi zbog nuklearnih arsenala Kine, Sjeverne Koreje i Rusije, prenosi Hina.
(Vijesti.ba)