Trumpova pobjeda dala krila poljskim konzervativcima

Kao i svake godine, bio je to prizor mora bijelo-crvenih zastava i gustih oblaka od dima, prouzročenih upaljenim bakljama i vatrometom.

„Mi smo snaga Velike Poljske", pisalo je na jednom transparentu pored brojnih EU-kritičnih plakata i transparenata protiv legalizovanja abortusa. Prema podacima gradske uprave Varšave, oko 90.000 ljudi sudjelovalo je u maršu od centra grada do nacionalnog stadiona.

Na Marszu Niepodległości pojawił się również Jarosław Kaczyński https://t.co/3gfjRoWFdT #MarszNiepodległości #MarszNiepodleglosci2024 pic.twitter.com/YFlg62Q0I9

— OKO.press (@oko_press) November 11, 2024

Kaczynski ponovo maršira
Posljednjih godina, desno-konzervativna stranka Pravo i pravda (PiS) na čelu s Jaroslawom Kaczynskim klonila se ovog događaja jer su kao vladajuća stranka smatrali organizatore krajnje desnice previše radikalnim. No, ovog puta su se lider stranke i njegovi najbliži suradnici pridružili nacionalistima, jer je PiS nakon parlamentarnih izbora 2023. u opozicji.

„Želimo da patriotski tabor ostane ujedinjen, da zajedno maršira čak i u političkim akcijama kako bi promijenio stanje u Poljskoj", objasnio je Kaczynski svoju odluku o učestvovanmju na ovakvom skupu. „Zbog predstojećih predsjedničkih izbora, Kaczynski traži bliskost s desnicom", komentarisala je ugledna liberalna dnevna novina Gazeta Wyborcza, piše DW,

Dan prije marša, Kaczynski je ponovio optužbe upućene umjereno-lijevoj vladi Donalda Tuska koja od decembar 2023. godine upravlja zemljom.

„Već godinu dana oni našu državu i ekonomiju uništavaju. Provodi se plan strane države – Njemačke, ali i Putinov utjecaj postaje sve vidljiviji", rekao je 75-godišnji lider nacionalno-konzervativnog tabora u Poljskoj. Antinjemački tonovi već godinama su sastavni dio repertoara poljske desnice.

Trump daje PiS-u novu nadu
Gubitak vlasti prije godinu dana doveo je PiS u krizu. Sukobi interesa, poput onih između pragmatičnog bivšeg premijera Mateusza Morawieckog i desničarskih „jastrebova" oko bivšeg ministra pravde Zbigniewa Ziobra, izbili su na vidjelo. Neki članovi PiS-a čak su se usudili kritikovati predsjednika ove stranke Kaczynskog zbog izbornog poraza.

Sada pobjeda Donalda Trumpa u SAD-u daje nadu oslabljenoj stranci.

Kada su prošle srijede (6.11.2024) procurile prve informacije o rezultatima američkih izbora, u redovima poljskih nacional-konzervativaca zavladala je prava euforija. Poslanici PiS-a i desno-liberalne stranke Konfederacja ustali su u plenumu poljskog parlamenta, pljeskali i skandirali „Donald Trump, Donald Trump". Neki parlamentarci su čak objavili fotografije na kojima nose crvene kape s natpisom „Make America great again" – što je bio slogan Trumpove kampanje.

Tusk i Sikorski kritikuju Trumpa
Šef zastupničkog kluba PiS-a, Mariusz Blaszczak, pozvao je Tuskovu vladu da podnese ostavku jer je podržala Trumpovu protukandidatkinju i trenutnu potpredsjednicu SAD-a iz Demokratske stranke Kamalu Harris i vrijeđala Trumpa. Uistinu, i Tusk i njegov ministar vanjskih poslova Radoslaw Sikorski u prošlosti su oštro kritikovali Trumpa.

„Da je Trump pobijedio na prošlim izborima (2020), danas NATO-a više ne bi bilo; to je sam najavio. Njegova ovisnost o ruskim tajnim službama je nesporna", rekao je Tusk tokom kampanje.

Spas za poljsku demokratiju?

Dominik Tarczynski, europski zastupnik iz PiS-a, koji je u SAD-u među Amerikancima poljskog podrijetla lobirao za Trumpa, pohvalio se kako je Trumpovom štabu dostavio dosje s izjavama poljskih ministara protiv Trumpa.

Stranka Kaczynskog oslanja se na pomoć nove američke administracije u sukobu s Tuskovom vladom. Već ima bliske kontakte s budućim američkim potpredsjednikom Jamesom Davidom „JD" Vanceom, koji je početkom 2024. godine podržao PiS u sporu s Tuskom oko javnih servisa. Trumpova pobjeda je, prema mišljenju političkog analitičara Rafala Chwedoruka, „okončala unutrašnje potrese u PiS-u i borbu te stranke za preživljavanje".

I Duda ima koristi od Trumpove pobjede
Najveći profiter promjene u Bijeloj kući je predsjednik Poljske Andrzej Duda. Ovaj konzervativni vrh poljske države već dugo se smatra bliskim Trumpovim saveznikom. Već tokom svog prvog mandata (2016.-2020.), Duda se demonstrativno trudio pridobiti američkog predsjednika.

Tokom posjeta Varšavi u julu 2017., Trump je podignuo ugled Poljske u Evropi. Nakon pobjede Joea Bidena 2020., Duda je dugo oklijevao s čestitkama, što je narušilo poljsko-američke odnose. Tek je ruski napad na Ukrajinu u februarui 2022. otopio led između demokratske američke administracije i PiS-ove vlade.

Wielki Marsz Niepodleglości rusza!#MarszNiepodległości2024 pic.twitter.com/49fwIjRvay

— Przemysław Czarnek (@CzarnekP) November 11, 2024

Prošlog ponedjeljka (11.11.2024.), Duda je razgovarao s Trumpom telefonom. Trump je čestitao Dan nezavisnosti Poljske i zahvalio se na podršci „Polonije" tokom izbora – kako se na poljskom nazivaju poljske zajednice u inozemstvu. Prema vlastitim riječima, poljski predsjednik namjerava otputovati u Washington prije Trumpove inauguracije 20. januara 2025. godine.

U svom govoru povodom Dana nezavisnosti, Duda je hvalio značaj Sjedinjenih Američkih Država za ponovno rođenje poljske države prije 106 godina – i za sigurnost Poljske u Evropi danas. Ideje da bi se Evropa mogla sama braniti, nazvao je „besmislicama".

Ko će biti sljedeći poljski predsjednik?
Duda nema puno vremena za njegovanje prijateljstva s Trumpom. Već u maju 2025. bira se njegov nasljednik. Predsjednički izbori smatraju se najvažnijim političkim događajem u Poljskoj. U međuvremenu, Duda svojim vetom blokira skoro sve inicijative liberalne vlade u Varšavi. Da bi osigurao sposobnost djelovanja svoje vlade, premijer Tusk mora progurati svog kandidata.

U njegovoj Građanskoj koaliciji KO za nominaciju na mjesto predsjednika se natječu gradonačelnik Varšave Rafal Trzaskowski, koji je dosad važio za favorita, i ministar vanjskih poslova Sikorski, koji je nedavno iznenađujuće najavio svoju kandidaturu. Ko će biti nominiran, odlučit će se na predizborima koji će se vjerojatno održati 23. novembra 2024. godine.

Koga će PiS nominirati, još nije odlučeno, ali će se i to najvjerojatnije znati u januaru. U igri je, između ostalih, bivši ministar obrazovanja Przemyslaw Czarnek, inače klerikalac i veliki kritičar Njemačke, koji je tokom svog mandata smanjio obujam nastave na materinskom jeziku za njemačku manjinu u Poljskoj s tri na jedan školski sat sedmično.

(Vijesti.ba/DW)