Momčilo Krajišnik i formalno ratni zločinac u BiH, ali Ratko Mladić nije

Haška presuda iz 2009. godine, kojom je osuđen na 20 godina zatvora za ratne zločine, upisana je u krivičnu evidenciju u Sarajevu u kojem je rođen, potvrđeno je za Radio Slobodna Evropa(RSE).

Ratko Mladić koji je bio glavni ratni komandant Vojske Republike Srpske, i dalje je za policijske i sudske vlasti "neosuđivan", iako je pred sudom u Hagu kažnjen na doživotni zatvor zbog genocida u Srebrenici, etničkog čišćenja i drugih ratnih zločina.

Haške presude za genocid u Srebrenici i druga zvjerstva počinjena tokom rata u BiH od 1991. do 1995. godine moraju se upisati u krivičnu evidenciju "prema mjestu rođenja" osuđene osobe, po sporazumu BiH i suda u Hagu koji je potpisan u januaru 2024. godine.

Mladić je rođen u Kalinoviku, danas u Republici Srpskoj koja treba evidentirati njegovu presudu, a Karadžić u Crnoj Gori i njegova presuda treba biti upisana pri državnom Ministarstvu sigurnosti BiH.

U Republici Srpskoj proces priznavanja haških presuda za genocid i ratne zločine nije ni počeo. Iz Ministarstva unutrašnjih poslova ovog entiteta su za RSE potvrdili da su "zaprimili materijal" iz Haga.

"Nakon što uskladimo zakonske i podzakonske akte, pristupit će se unosu podataka u što kraćem roku", kazali su iz MUP-a RS-a za RSE.

Nisu odgovorili na pitanje RSE koji zakoni i pravilnici se trebaju promijeniti, je li ministarstvo pokrenulo proces izmjene propisa i kad će oni biti predloženi i usvojeni na sjednici Vlade ili Narodne skupštine RS-a.

Koje presude nisu evidentirane?

Četrdeset i tri vojna, policijska i politička dužnosnika rođena na teritoriju RS-a osuđena su u Hagu na kazne od dvije i pol godine do kazne doživotnog zatvora.

Iz Ministarstva pravde BiH su za RSE potvrdili da su do 1. novembra prema MUP-u Republike Srpske proslijedili 13 presuda.

"Entitetski i kantonalni MUP-ovi obvezni su u svoje krivične evidencije unijeti haške presude, a rokovi su definirani zakonskim i podzakonskim propisima u entitetima i Brčko distriktu BiH i isti mogu varirati", naveli su za RSE.



Predstavnici vlasti u RS-u, na čelu s proruskim predsjednikom tog entiteta Miloradom Dodikom, u više navrata su negirali da je u Srebrenici počinjen genocid nad Bošnjacima. Iako je to krivično djelo, nitko nije osuđen za negiranje ratnih zločina i slavljenje osuđenih zločinaca.

Murat Tahirović, predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida, kazao je za RSE da "odugovlačenje s upisom osuđenih ratnih zločinaca u krivičnu evidenciju MUP-a RS nije ništa novo".

"Žalosno je da se izbjegava prihvatiti ono što je sudski utvrđeno. Mi ćemo o tome obavijestiti međunarodni krivični sud i sigurno će biti nekih koraka sa njihove strane i glavnog tužioca (Serge Brammerz)", kazao je Tahirović za RSE.

Iz suda u Hagu do objavljivanja ovog članka nisu odgovorili na upit RSE o neupisivanju haških presuda u krivične evidencije u RS-u.

Šta je do sad urađeno?

Presude suda u Hagu protiv osuđenika koji nisu rođeni, a imali su ili i dalje imaju državljanstvo BiH, upisuju su u evidenciju kazni izrečenih pred inozemnim sudovima pri državnom Ministarstvu sigurnosti BiH.

Iz državnog Ministarstva pravde BiH su za RSE potvrdili da su Ministarstvu sigurnosti BiH uputili jednu presudu koja je upisana u krivični registar.

Ni iz jednog, ni iz drugog ministarstva nisu odgovorili na upit RSE o kojem osuđenom ratnom zločincu je riječ.

Radovan Karadžić, ratni predsjednik Republike Srpske osuđen u Hagu na kaznu doživotnog zatvora za genocid u Srebrenici i druge ratne zločine, rođen je u Crnoj Gori i trebao bi biti upisan u državni registar.



U Hagu je za zločine počinjene na teritoriji BiH osuđeno ukupno 28 osoba rođenih na području današnjeg entiteta Federacija BiH. Prema policiji u Federaciji BiH poslane su tri presude.

Iz MUP-a Kantona Sarajevo su za RSE potvrdili da su u krivičnu evidenciju upisali Momčila Krajišnika.

U istu evidenciju je upisan i Dario Kordić, jedan od lidera samoproglašene Hrvatske zajednice Herceg Bosne, kojeg je Haški tribunal osudio na 25 godina, pored ostalih, za zločin u selu Ahmići kod Viteza.



Iz MUP-a Zeničko-dobojskog kantona su za RSE potvrdili da su "zaprimili i evidentirali" presudu protiv Amira Kubure, bivšeg komandanta Armije RBiH, osuđenog za zločine u srednjoj Bosni.

Biljana Plavšić, ratna predsjednica Narodne skupštine RS-a koja je u Hagu osuđena na 11 godina zatvora, trebala bi biti upisana u krivični registar u rodnoj Tuzli, a haška presuda još nije stigla u MUP Tuzlanskog kantona.

Iz MUP-a Srednjobosanskog kantona i Hercegovačko-neretvanskog kantona su za RSE kazali da će se presude, kako budu pristizale, evidentirati po policijskim stanicama u mjestima u kojima su osuđeni rođeni.

Iz MUP-ova četiri preostala kantona – Unsko-sanskog, Bosansko-podrinjskog, Livanjskog i Posavskog – su potvrdili da nisu zaprimili presude iz Haga.

Zašto je važan upis presuda u registar u BiH?

Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) je u 30 godina postojanja osudio 94 osobe, od čega 77 iz BiH. Njih 62 je na slobodi, većina nakon što su odslužili dvije trećine kazne. Kaznu širom Evrope služe 23 haška osuđenika. Devet je umrlo u zatvorima.

Oni koji su izašli na slobodu mogli su dobiti potvrdu da nisu osuđivani, što je jedan od osnovnih uvjeta da mogu konkurirati i raditi u javnoj upravi i poduzećima.

Do marta ove godine, kad je visoki predstavnik Christian Schmidt nametnuo izmjene Izbornog zakona, osuđeni ratni zločinci mogli su se kandidirati na izborima ili biti imenovani na neku funkciju.

Naprimjer, Blagoje Simić, osuđen u Hagu za zločine u Bosanskom Šamcu, je po izlasku iz zatvora imenovan za direktora Doma zdravlja u tom gradiću u sjevernoj Bosni. Haški osuđenik Simo Zarić izabran je za načelnika te općine.

Zašto se toliko dugo čekalo?

Državni, entitetski i kantonalni nivoi vlasti u BiH te sud u Hagu su četiri godine "usuglašavali tekst" memoranduma o preuzimanju haških presuda, koji je potpisan krajem januara.

Potom se osam mjeseci čekalo da Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove, nasljednik Haškog tribunala, pošalje presude u BiH.

Presude se u nekim kantonima u Federaciji BiH evidentiraju u jednu bazu, dok su u drugim kantonima evidentiraju u policijskim stanicama.

U RS-u su se presude s viših nivoa, naprimjer presude za ratne zločine državnog Suda BiH, upisivale u registrima na nivou općina.


(Vijesti.ba / RSE)