Klanjana dženaza hafizu Ismetu ef. Spahiću: Pamte se njegova djela i riječi

Dženazu je klanjao veliki broj građana Sarajeva kao i mnoga poznata lica. Prije dženaze je proučena hatma, nakon nje i tehvid u džamiji u Potoku (Tabak hadži Sulejmanova).

Hafiz Spahić je bio poseban alim koji je cijeli život predano i ustrajno hizmetio Islamskoj zajednici i svom narodu.

Njegov život je obilježila teška porodična tragedija. Naime, u toku agresije na Bosnu i Hercegovinu 23. augusta 1992. godine od agresorske granate ispaljene sa položaja oko Sarajeva, u ulici Halači na Baščaršiji poginulo je osam civila a teško ranjeno njih troje.

A među poginulima su bile tri kćerke Almasa, Mahira i Meliha i unuka sedmogodišnja Esma hafiza Spahića. Pored članova porodice hafiza ef. Spahića, stradali su još: Dženan Aljević, Mahir Ferhatović, Tarik Harba i Ismet Suljić.

On je svoje kćeri i unuku lično spustio u mezare a na ostao je upamćen njegovo govor na dženazi.

Efendija Spahić je tada kazao da njega Allah kuša jer govorio da bude istrajan.

"Pa evo hafize vidi kako je dati krv šehida i elhamdulillah, hvala Allahu da sam ovo dočekao, da nisam dočekao crn obraz”, rekao je tom prilikom hafiz Spahić.

Prije klanjanja dženaza-namaza obratio se Mustafa-ef. Cerić, (reisul-ulema 1993.-2012.) za čijeg je mandata rhm. hafiz Spahić bio njegov zamjenik (naibu-reis).

- Sjetite se hafiza Ismeta, on je bi iskren, on je bio ummet skrušeni, Allahu Svevišnjem rob pokorni, nije bio mušrik, bio je zahvalan na nimetima, Allah ga je zato izabrao i uputio na pravi put. Sjetite se hafiza Ismeta, on je ispunjavao obećanje, bio je istinski odan brat i prijatelj, po uzoru na Vjerovjesnika Muhammeda na visokom stupnju morala.

Sjetite se hafiza Ismeta, bio je insan sa dušom i srcem, bio je insan otvorenog uma i široke ruke, bio je insan od utjehe uplakanom i poticaj hrabrom.

- Hafiz Ismet je bio na vrhu naše zajednice ali je živio realnost običnog čovjeka gdje su korijeni njene zrelosti i smjelosti na putu imana i islama - poručio je dr. Cerić.

Na njegov ogromni dopinos obrazovanju u svom obraćanju nakon hatma-dove podsjetio je zamjenik reisul-uleme dr. Enes Ljevaković.

- Kad se pomene hifz, uvijek se sjetimo hafiza Ismeta Spahića, jer ogroman je njegov doprinos u institucionalnom organizovanju učenja hifza - kazao je, između ostalog, dr. Ljevaković.

Na kraju je rekao da hafiz Ismet Spahić odlazi, ali da ostaju njegova djela i emanet da čuvamo Islamsku zajednicu.

Hafiz Ismet-ef. Spahić je rođen 1940. godine u Puhovcu kod Zenice, a Gazi Husrev-begovu medresu je završio 1959. godine u Sarajevu. Završio prvi stepen Ekonomije u Zagrebu 1968. godine, a studij je nastavio u Beogradu.

Imamsku dužnost počeo u Visokom 1962. godine. Od 1965. do 1978. godine je glavni imam na području Odbora Islamske zajednice Visoko. Bio je profesor kiraeta u Gazi Husrev-begovoj medresi od 1978. godine, a časnu titulu hafiza je stekao 1980. godine. Prvim imamom i hatibom Gazi Husrev-begove džamije imenovan je 1985. godine.

Za zamjenika reisul-uleme izabran je 1993. godine i na toj funkciji ostao do penzionisanja 2012. godine. Na mjesto vršioca dužnosti direktora Gazi Husrev-begove medrese postavljen je 1998. godine.

Do smrti je bio predsjednik Komisije za hifz Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.

Hafiz Ismet-ef. Spahić preselio je na ahiret 9. novembra u 84. godini života.

(Vijesti.ba)