Peking se planira uhvatiti u koštac s desecima milijardi dolara duga lokalnih vlasti kako bi spriječio da to koči rast ekonomije. Pad nekretnina, rastući državni dug i nezaposlenost te niska potrošnja usporili su kineski rast posljednjih godina.
Trump je dobio izbore obećavajući visoke uvozne poreze, uključujući carine od čak 60% na robu kineske proizvodnje. Njegova pobjeda dodatno će zategnuti odnose dvaju najvećih svjetskih privreda. Tokom svog prvog mandata, Trump je kinesku robu "udario" carinama od čak 25%.
Analitičar Bill Bishop kaže da Trumpu treba vjerovati na riječ kad govori o novim tarifnim planovima.
"Mislim da bismo trebali vjerovati da on to misli kad govori o carinama, da vidi da je Kina prekršila svoj trgovinski sporazum, da misli da su ga Kina i korona koštali izbora 2020.", naveo je Bishop.
Pritisak iz Washingtona nije popustio nakon što je Trump napustio Bijelu kuću 2021. Bidenova administracija zadržala je mjere na snazi, a u nekim ih je slučajevima i proširila. Dok je prvi val Trumpovih carina bio bolan za Kinu, zemlja je sada u mnogo ranjivijem položaju.
Kineska privreda se bori da se vrati na nivoe rasta prije pandemije. Kina je prije dvije godine ukinula stroge protupandemijske mjere, ali umjesto očekivanog brzog oporavka, zemlja je postala redovni izvor razočaravajućih privrednih vijesti.
Čak i prije Trumpove izborne pobjede i nakon što je Kina u septembru počela uvoditi mjere za podršku svojoj privredi, Međunarodni monetarni fond (MMF) smanjio je svoju procjenu rasta za zemlju. MMF sada očekuje da će Kina rasti za 4.8% u 2024., što je donja granica cilja Pekinga od "oko 5%". Sljedeće godine predviđa se daljnji pad kineske godišnje stope rasta na 4.5%.
Najnoviji plan uključuje korištenje dodatnih 6 biliona juana (840 milijardi dolara) od sada do 2026. za spašavanje lokalnih vlasti koje su nagomilale neodržive nivoe duga, piše BBC.
(Vijesti.ba)