Svijet sa neizvjesnošću prati izbore u SAD-u: Ko će u Bijelu kuću?

Birališta na istočnoj obali, uključujući New York, otvorila su se u 6 sati ujutro po mjesnom vremenu (u podne po srednjoevropskom), a do 16 sati po srednjoevropskom otvorena su svuda osim na Aljasci i na Havajima.

Aktualna demokratska potpredsjednica Harris i republikanac Trump proveli su posljednje sedmice kampanje užurbano, usredsredivši se na ključne savezne države koje će u konačnici odlučiti ukupnog pobjednika izbora.

Ankete pokazuju da nijedan od kandidata u 'swing' državama – Pennsylvaniji, Michiganu, Wisconsinu, Georgiji, Sjevernoj Karolini, Nevadi i Arizoni, nema prednost veću od statističke greške, što pokazuje veliku neizvjesnost izbora. Međutim, ako su ankete imalo neprecizne, što nije neuobičajeno u historiji američkih izbora, Harris ili Trump bi mogli u konačnici pobijediti s ugodnom većinom.

Pravni stručnjaci i politički analitičari ipak upozoravaju na veliku vjerovatnost objave rezultata tek za nekoliko dana, a možda i sedmica, jer bi izjednačen rezultat mogao pokrenuti ponovna prebrojavanja i pravna osporavanja.

Čelnici širom svijeta pažljivo prate utrku u SAD-u. Američki izbori imaju velik utjecaj na globalnu situaciju jer SAD igra ključnu ulogu na poprištima svjetskih sukoba i tenzija, poput Ukrajine, Bliskog istoka i Tajvana, kao i u utjecajnim međunarodnim tijelima poput NATO-a.

Strahovi od "nasilja vezanog za izbore" nisu samo spekulacija, napisao je u nedavnom izvještaju organizacije "International Crisis Group" Michael Wahid Hanna, navodeći nasilni upad Trumpovih pristaša na Kapitol 6. januara 2021. godine, u trenutku potvrđivanja izborne pobjede demokrata Joea Bidena.

"I dalje je moguće da će Trump ohrabriti svoje pobornike da siju haos oko prebrojavanja glasova i procesa verifikacije rezultata, tako pokušavajući stvoriti izgovor za vanredne procedure kako bi izbori koje osporava otišli u njegovom smjeru", pisao je Hanna.

Sam Trump je tokom kampanje bio meta dva atentata. U julu ga je napadač pogodio metkom u uho, a nekoliko sedmica kasnije, prije samog planiranog napada uhapšen je naoružani muškarac na njegovom golf igralištu na Floridi.

Harris, kandidatkinja afroameričkih i indijskih korijena, u središte svoje kampanje stavila je pitanja prava na pobačaj i troškova života. No bivša državna tužiteljica i senatorica usredsredila se i na prijetnju za koju smatra da Trump predstavlja za demokratiju. Na istom mjestu s kojeg se obraćao svojim pobornicima prije no što su upali na Kapitol Trumpa je nazvala tiraninom.

On se usredsredio na pitanje ilegalnih migracija, inflacije i vanjske politike. Najavljivao je masovne deportacije, niz carina na uvoz iz drugih zemalja, napuštanje zelenih inicijativa i dovršavanje rata u Ukrajini "u 24 sata".

Trumpovi govori bili su puni ličnih uvreda upućenih Harris koju je nazivao "lijenom" i "glupom kao stup".

Harris u svojoj kampanji nije isticala rasu i spol. No ako pobijedi, ona će postati prva predsjednica u američkoj historiji, a nijedan od 45 muškaraca koji su dosad bili na toj funkciji nije bio azijskog porijekla.

I Trumpova pobjeda ušla bi u historiju. Samo je jednom predsjedniku dosad uspjelo da dva puta uđe u Bijelu kuću, a da to nije u nizu – bio je to Grover Cleveland krajem 19. stoljeća. Nova pobjeda 78-godišnjeg milijardera učinila bi ga i najstarijim izabranim predsjednikom.

Malo ko bi prije godinu dana očekivao da će se na izborima suprotstaviti baš Trump i Harris. Republikančevi problemi sa zakonom, između ostalog i zbog pokušaja osporavanja rezultata prošlih izbora na kojima je izgubio od Bidena, neke u njegovoj stranci su uvjerili da on nije njihov kandidat. No on je uspješno pobijedio svoje protivnike na predizborima i ponovno postao predvodnik republikanaca.

Predsjednik Joe Biden u početku je odabir demokrata za izbore koji si tada djelovali kao repriza 2020. godine. No on je iznenadno odustao od kandidature nakon lošeg nastupa u predsjedničkoj debati i pritiska stranačkih kolega pa je svoje mjesto prepustio potpredsjednici Harris za koju su istraživanja pokazala da je i dalje nepoznata široj američkoj javnosti.

Ona je uspjela stvoriti entuzijazam u stranci i sustići prednost koju je Trump u anketama imao nad Bidenom. Ona i Trump su u posljednjim anketama bili gotovo pa izjednačeni.

Pravo glasa ima 240 miliona Amerikanaca, a na izborima će se izabrati i sastav Zastupničkog doma te trećina Senata. Svoje rane glasove već je dalo više od 77 miliona Amerikanaca, među njima i Biden koji je to učinio u svom Delawareu.

(Vijesti.ba / HINA)