Debalans Bošnjaka u policiji: Hrvati i Srbi na više pozicija nego im pripada

Od analizirane 72 institucije, sa sjedištem u entitetu RS, Mostaru i Sarajevu, Bošnjaci su u debalansu u 59 institucija uzimajući u obzir broj koji im pripada prema zakonima Bosne i Hercegovine. Od ukupnog broja zaposlenih, manje ih je na 717 pozicija.

Debalans Bošnjaka prisutan je i u policijskim organima Bosne i Hercegovine.

Za razliku od drugih institucija države, koje kao osnovu za zapošljavanje u službi koriste Popis stanovništva iz 2013. godine, struktura policijskih službenika u policijskim organima odražava nacionalnu strukturu stanovništva Bosne i Hercegovine prema popisu stanovništva iz 1991. godine. Tako nalaže Zakon o policijskim službenicima Bosne i Hercegovine, član 4.

Prema Popisu stanovništva iz 1991. godine u Bosni i Hercegovini je bilo 43,5% Bošnjaka, 31,2% Srba, 17,4% Hrvata, i 7,9% Ostalih. I to, Jugosloveni 5,54%, a Ostali i drugi 2,36%.

U pet od sedam policijskih organa nedostaje ukupno 54 Bošnjaka budući da bi broj Bošnjaka morao biti znatno veći i to: u Graničnoj policiji na 24 pozicije, u SIPA-i na 12 pozicija, Službi za poslove sa strancima na sedam pozicija, Agenciji za forenzička ispitivanja i vještačenja na pet pozicija, te šest pozicija u Agenciji za školovanje i stručno usvršavanje kadrova Bosne i Hercegovine.

U Direkciji za koordinaciju policijskih tijela Bosne i Hercegovine i Agenciji za policijsku podršku Bosne i Hercegovine Bošnjaka je više nego što zakon propisuje, ali to ne umanjuje podatak da ih nedostaje 54 u ostalih pet policijskih organa, jer se nacionalna struktura policijskih i državnih službenika i zaposlenika odnosi za svaki pojedini organ.

U isto vrijeme Hrvata je zaposleno na 118 pozicija više nego što bi trebalo i Srba na 98 pozicija više, a Ostalih je manje na 249 pozicija.

Osim toga, Zakon o policijskim službenicima Bosne i Hercegovine, koji propisuje da struktura policijskih službenika u policijskim organima uopće odražava nacionalnu strukturu stanovništva BiH prema popisu stanovništva iz 1991. godine, je lex specialis, i nije usklađen sa ostalim zakonima, prije svega sa Zakonom o upravi.

Opravdano se postavlja pitanje kako ispoštovati popunjavanje policijskih organa u dijelu koji se odnosi na Jugoslovene? U Bosni i Hercegovini se, naime, čak 5,54% populacije izjasnilo kao „Jugosloven“ na Popisu stanovništva iz 1991. godine.

Ukoliko bi zakon bio izmijenjen i kada bi se primjenjivao Popis stanovništva iz 2013. godine u policijskim organima bi moralo biti najmanje još 200 Bošnjaka, uzimajući u obzir sadašnju popunjenost, a čak i puno više ako bi se uzeo u obzir broj sistematiziranih radnih mjesta u svakom policijskom organu pojedinačno.

(Vijesti.ba / Mina)