Po uzoru na Belgiju: Treba li BiH uvesti obavezno glasanje na izborima?

Ova činjenica ponovo bi u fokus javnosti mogla vratiti priču o uvođenju obaveznog izlaska na izbore i novčano kažnjavanje onih koji to ne učine.

Upravo je ovo bila tema razgovora vladajuće koalicije na državnom nivou u BiH početkom januara, no od tada nije napravljen niti jedna značajniji korak. Tadašnji dogovor iz Laktaša je došao u fokus javnosti zbog nekih loših rješanje koje je sadržavao, ali tačka o obaveznom izboru to nije bila, a pala je u potpuni zaborav.

U svijetu postoje primjeri zakonski regulisanog obaveznog glasanja. Takav je slučaj u Belgiji, Luksemburgu, Grčkoj, pa čak i u Francuskoj, ali samo na izborima za gornji dom tamošnjeg parlamenta.

Belgija, Luksemburg, Grčka

U Belgiji je glasanje obvezno od 1893. godine. Apstinent mora navesti legitiman razlog svoga neizlaska na biralište ako želi izbjeći sankcije. Novčana kazna je u iznosu od 40 do 80 eura, a višestrukim kršenjem rizikuje se kazna i do 200 eura. Osobe koje četiri puta u 15 godina odbiju glasovati, mogu biti kažnjene zabranom glasanja. Osim toga, onima koji ne izlaze na izbore otežano je i zapošljavanje u javnom sektoru.

U Luksemburgu je izlazak na izbore obvezan za sve osim za starije od 75 godina i one koji su na dan izbora van zemlje. Oni koji ne glasaju moraju navesti valjan razlog. Nakon održanih izbora, javni tužioc sastavlja popis birača koji su bez opravdanja. Prvo neopravdano neglasanje kažnjava se novčanom kaznom u rasponu od 100 do 250 eura, a sa svakim ponovljenim neizlaskom na izbore iznos kazne raste i do čak 1000 eura.

U Grčkoj je obaveza glasanja uvedena 1926. godine, a od nje su izuzete osobe starije od 70 godina, oni koji su u vrijeme izbora hospitalizirani ili se nalaze u van zemlje. Za ostale teoretski postoji čak i kazna zatvora, ali takvi slučajevi u praksi nisu zabilježeni. Na snazi su bile i sankcije za neglasače poput zabrane izdavanja pasoša, vozačke ili radne dozvole, ali su ukinute 2000. godine.

(Vijesti.ba)