Drugi dan Samita Brdo-Brijuni: Svečani doček čelnika zapadnog Balkana

Članice Procesa Brdo-Brijuni su Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Srbija a nit vodilja je upravo približavanje ovih šest zemalja Europskoj uniji i njihova međusobna suradnja. Dok ostale zemlje vode pregovore ili imaju status kandidata, Kosovo je još uvijek u statusu potencijalnog kandidata, a nije ga priznalo ni pet zemalja Europske unije.

Čelnike članica Procesa Brdo-Brijuni sinoć je na čelu s domaćinom crnogorskim predsjednikom Jakovom Milatovićem dočekao odred Bokeljske mornarice ispred zidina Starog grada. Nakon postrojavanja pred Milatovićem i pozdravnog plotuna, članovi drevne Bokeljske mornarice otplesali su kolo Svetog Tripuna na prepunom glavnom gradskom trgu.

Bokeljska mornarica iz Kotora upisana je na Reprezentativnu listu UNESCO-a kao nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.

„Samit lidera Procesa Brdo-Brijuni prilika je da se potvrde dobrosusjedski odnosi i ojača regionalna suradnja, i da se iskaže potreba za intenziviranjem strateškog dijaloga između EU i zemalja zapadnog Balkana“, rekao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.

Milatović će tako ugostiti sastanak na vrhu inicijative službeno pokrenute 2013. kojemu su domaćini i njezini supredsjedatelji hrvatski predsjednik Zoran Milanović i slovenska predsjednica Nataša Pirc Musar a sastanak će biti usmjeren na aktualna pitanja zajednička svim zemljama regije.

Na samitu sudjeluju članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić, Željka Cvijanović, Denis Bećirović te čelnici ostalih zemalja članica procesa - Srbije, Albanije, Sjeverne Makedonije i Kosova, a sastanak će bit usmjeren na aktuelna pitanja zajednička svim zemljama regije, kaže se u najavi skupa.

Deklaracija usvojena prošle godine bavila se pitanjima odljeva mozgova iz regije, posebice mladih, održivog razvoja i zaštite okoliša, kao i suzbijanjem posljedica klimatskih promjena, odnosno temama, kako su tada rekli Milanović i Pirc-Musar, koje "nas više spajaju nego razdvajaju."

Time je inicijativa krenula u mirnije vode nakon što na samitu 2022. nije usvojena zajednička deklaracija zbog prijepora oko spominjanja konstitutivnosti triju naroda u BiH, a godinu prije toga je prihvaćen tek kompromisni tekst završne izjave zbog prepirki između kosovske predsjednice Vjose Osmani i srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića, podsjeća Hina.


(Vijesti.ba / FENA)