Blagovčanin o Stieru: Jedino bi Gojko Šušak bio 'bolji' ...

Stier u svom saopćenju navodi da će posebnu pažnu posvetiti europskoj perspektivi dviju država i reformama koje koje će trebati provesti na putu prema EU-u.

Kao voditelj izaslanstva Evropskog parlamena, Stier će dopredsjedavati zajedničkim parlamentarnim odborima: Parlamentarnim odborom za stabilizaciju i pridruživanje EU-BiH i Parlamentarnim odborom za stabilizaiju i pridruživanje EU-Kosovo.

- Nakon dobivanja statusa kandidata, BiH ima sada priliku uloviti korak i ispuniti reformsku agendu, što je u interesu konstitutivnih naroda i građana BiH te same Evropske unije, rekao je Stier te najavio da već sljedeći mjesec namjerava održati sjednicu zajedničkog parlamentarnog odbora.

Najavio je i da će raditi na evropskoj perspektivi za Kosovo.

- Mir, sigurnost, dijalog i normalizacija odnosa sa Srbijom, zaštita prava manjina i svih građana Kosova te primjena ustavnog poretka na cijelom teritoriju Republike Kosovo bit će prioritetna pitanja u radu zajedničkog parlamentarnog odbora, istakao je Stier.

Dodaje da geopolitički izazovi s kojima se EU suočava traže jači angažman na jugoistoku Evrope te da su u tom pogledu stabilnost i sigurnost u BiH i na Kosovu od presudne važnosti za cijeli kontinent.

Na imenovanje Stiera reagovao je dugogodišnji direktor Transparency Internacionala BiH Srđan Blagovčanin.

- Nesumnjivo će ovo imati blagotvoran uticaj na proces pridruživanja BiH EU, jedino bi Gojko Šušak, da je živ bio bolji kandidat za ovu poziciju, poručio je Blagovčanin.

Stier je tokom prvog mandata u EU parlamentu 2013. godine čak predlagao da se evropski put BiH uslovi izmjenama Izbornog zakona po željama HDZ-a BiH.

Stier je rođen 6. januara 1972. u Buenos Airesu. Završio studij političkih nauka i međunarodnih odnosa na Papinskom katoličkom sveučilištu Argentina.

Stier je bivši ministar vanjskih poslova Hrvatske u periodu 2016-2027. On je izabran u evropski parlament 2024. godine, a također je bio europarlmentarac između 2013. i 2016. godine.

Početkom 2010. objavljeno je da je tokom života u Argentini redovno slavio godišnjicu proglašenja, a što je i sam priznao, ali je dodao da se odrekao ustaških ideja.

“U okolnostima hladnog rata bio sam decidirani antikomunist, protivnik Jugoslavije i zagovornik stvaranja hrvatske države. Išao sam i na proslave 10. aprila, ali sam kasnije vidio da sam bio u krivu, a Franjo Tuđman je imao pravo kada je rekao da se napredna hrvatska država može graditi jedino na antifašizmu. Prema mojem mišljenju, antifašizam, ali i antikomunizam demokratske su vrijednosti na kojima se može temeljiti Republika Hrvatska”, kazao je za Nacional.

(Vijesti.ba)