Njegovo obraćanje prenosimo u cijelosti.
Poštovani predsjedniče Generalne skupštine Ujedinjenih nacija,
ekscelencije,
dame i gospodo!
Posebna mi je čast obratiti se na 79. zasjedanju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija (UN), kao predsjedavajući Predsjedništva BiH. Dozvolite mi, gospodine predsjedniče, da Vam zaželim puno uspjeha u ovim složenim i izazovnim vremenima. Također, čestitam bivšem predsjedniku gospodinu Dennisu Francisu na uspješnom predsjedavanju 78. zasjedanjem Generalne skupštine UN-a.
Uvaženi predsjedniče,
velika je čast služiti nepokorivoj državi Bosni i Hercegovini, jednoj od najstarijih evropskih država.
Mi smo ponosni na činjenicu da se zemlja Bosna 1.075 godina spominje u historijskim izvorima. Moja država stoljećima pokazuje otpornost, hrabrost i snagu jedinstva u različitostima. Ona nije nastala u Dejtonu 1995. ali Dejtonski mirovni sporazum jeste potvrdio kontinuitet države Bosne i Hercegovine. To su neupitne historijske i pravne činjenice.
Od završetka rata 1995. do danas, Bosna i Hercegovina je napravila veliki napredak.
Obnovili smo ratom porušenu državu. Ujedinili smo odbrambeni sistem, pravosuđe, poreski sistem i brojne druge institucije.
Danas se Bosna i Hercegovina nalazi pred vratima Evropske unije (EU) i Sjevernoatlantskog saveza (NATO). Bosna i Hercegovina aktivno radi na tome da postane članica NATO-a i EU. To su naši strateški vanjskopolitički ciljevi, koje su jednoglasno definirali državni organi Bosne i Hercegovine.
Dame i gospodo,
cijeli svijet suočava se s brojnim izazovima i opasnostima.
Nažalost, živimo u svijetu nepravde, nesigurnosti i netolerancije.
Nikada u historiji čovjek nije imao više moći i, istovremeno, nikada se nije osjećao nesigurnijim nego danas.
U protekle dvije godine suočili smo se s novim teškim izazovima, posebno sigurnosnim. Jačanje autoritarnog populizma, agresija na Ukrajinu i stradanje Gaze uveli su čovječanstvo u duboku krizu, s mnogo neizvjesnosti i straha.
Svijet je ozbiljno ugrožen siromaštvom, bolestima, prirodnim katastrofama, ratovima i nepravdom.
Procjenjuje se da jedna osoba umire od gladi svake četiri sekunde. Posebno je tužna činjenica da milioni djece u svijetu žive u ekstremnom siromaštvu.
Postavlja se opravdano pitanje: zašto smo dopustili da bude neuporedivo veće ulaganje u oružje nego u iskorjenjivanje siromaštva? Vrijeme je da svi shvate da su ljudski životi važniji od oružja. U protivnom, bojim se da kolektivno idemo u globalnu katastrofu.
U pogledu klimatskih promjena, Bosna i Hercegovina je u potpunosti svjesna globalne situacije i opredijeljena da doprinese globalnim naporima.
Posvećeni smo tranziciji ka obnovljivim izvorima energije i redukciji emisije štetnih gasova.
Terorizam je ozbiljna prijetnja. Suprotstavljanje ovoj opasnosti zahtijeva zajedničke i odlučne napore.
Svijet mora imati konsenzus u borbi protiv terorizma. Bosna i Hercegovina nastavlja iskazivati odlučnu posvećenost borbi protiv terorizma.
Dame i gospodo,
bez otkrivanja uzroka, ne možemo rješavati probleme savremenog čovječanstva.
Kretanje historije ne možemo zaustaviti, ali možemo uticati na njen smjer. Zato predlažem da se usmjerimo ka:
- očuvanju uloge UN-a kao globalnog centra koordinacije i saradnje;
- važnosti reafirmiranja Povelje UN-a;
- jačanju multilateralnog sistema, u skladu s međunarodnim pravom;
- intenziviranju procesa reformi u UN-u;
- zajedničkom djelovanju na jačanju kredibiliteta UN-a;
- efikasnom implementiranju Agende 2030 i njenih ciljeva održivog razvoja;
- obnovi povjerenja i saradnje među nacijama o ključnim globalnim pitanjima;
- pružanju šanse međusobnom povjerenju, inkluzivnosti i demokratskoj viziji liderstva;
- i jačanju preventivne diplomatije u vremenu geopolitičke fragmentacije svijeta.
Zajedno otvorimo prostor za kreativnu globalnu saradnju, umjesto geopolitike rivalstva i sukoba u XXI. stoljeću.
Sukobi i uništavanje nisu smisao naše civilizacije. Gradimo kulturu dijaloga, saradnje i mira. Mir i stabilnost nemaju alternativu.
Dame i gospodo,
čovječanstvo je ponovo u teškoj moralnoj i političkoj krizi. UN nije adekvatno reagirao u Ukrajini i Gazi, kao što nije ni tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu od 1992. do 1995. godine.
Agresija Ruske Federacije na Ukrajinu je flagrantni primjer kršenja Povelje UN-a i međunarodnog prava. Zato još jednom ponavljamo našu odlučnu osudu ruske agresije i podršku nezavisnosti, suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine.
Patnje i stradanja palestinskih civila i djece su zastrašujući. Gaza je težak poraz kolektivne humanosti u XXI. stoljeću.
Svi ljudski životi su jednako vrijedni. Civilizirani ljudi se moraju boriti za ljudska prava svih ljudi, bez obzira na njihovu rasnu, vjersku, etničku ili neku drugu pripadnost.
Bosna i Hercegovina je jedina država u Evropi u kojoj je nakon Drugog svjetskog rata počinjen genocid.
To su presudili najviši sudovi UN-a. Presude o počinjenom genocidu nad Bošnjacima imaju pravni, historijski, civilizacijski i moralni značaj.
Nažalost, ideologija, politika i mediji koji su doveli do genocida ponovo prijete Bosni i Hercegovini.
Želim posebno da se zahvalim Generalnoj skupštini UN-a zato što je 23. maja ove godine usvojila Rezoluciju o 11. julu kao Međunarodnom danu sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici.
Ova rezolucija je visoko moralni i civilizacijski čin Generalne skupštine UN-a. Usvojena Rezolucija jednako je važna za UN kao i za Bosnu i Hercegovinu.
Čuvajmo istinu o genocidima u Srebrenici i Ruandi zbog prošlosti, sadašnjosti i budućnosti.
Uprkos svim nepravdama, Bosna i Hercegovina ostaje čvrsto posvećena regionalnoj saradnji, kao jednom od glavnih strateških vanjskopolitičkih ciljeva.
Bosna i Hercegovina je miroljubiva država, opredijeljena za jačanje regionalne saradnje. Zato aktivno učestvujemo u brojnim regionalnim inicijativama.
Za mirnu budućnost Zapadnog Balkana je od presudne važnosti da sve države shvate kako nema promjena državnih granica. Oni koji to pokušaju dovesti u pitanje, rizikuju opasnu destabilizaciju regije, s nesagledivim posljedicama.
Dame i gospodo,
ovdje, za govornicom Generalne skupštine UN-a, javno želim upozoriti svjetsku javnost da rukovodstvo Republike Srbije ponovo ugrožava suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine.
Velikodržavne pretenzije Srbije prema teritorijama drugih država su suštinski razlog zašto su Bosna i Hercegovina i Zapadni Balkan izloženi novim opasnostima.
Jedan od dokaza koji govori o tome je i destruktivna Deklaracija tzv. svesrpskog sabora. Podsjećam, Deklaracija je usvojena u Beogradu, 8. juna ove godine.
Ona nije obični deklarativni akt, već opasan velikodržavni programski dokument, koji ugrožava Dejtonski mirovni sporazum i državu Bosnu i Hercegovinu.
Sadržaj ove deklaracije je apsolutno suprotan:
- praksi u demokratskom i civiliziranom svijetu;
- međunarodnom i nacionalnom pravu;
- temeljnim načelima Evropske unije;
- i principima na kojima se zasnivaju odnosi članica UN-a.
Ova deklaracija je prijetnja regionalnom miru, nezavisnosti, suverenitetu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine.
Dame i gospodo,
na kraju, kao predsjedavajući Predsjedništva BiH, želim istaći da sam ponosan na moju herojsku i dostojanstvenu domovinu Bosnu i Hercegovinu.
Uprkos genocidu, zločinima protiv čovječnosti i udruženim zločinačkim poduhvatima, moja država je u prethodnim decenijama postigla civilizacijsku i moralnu pobjedu.
Ljudi u mojoj državi žele mir i saradnju.
Mi afirmiramo humanost i solidarnost.
Bosna i Hercegovina je globalna priča o nadi, hrabrosti i zajedništvu.
Čuvat ćemo Bosnu i Hercegovinu i njeno jedinstvo u različitostima!
Na taj način doprinosimo i globalnom jedinstvu.
Hvala vam na pažnji.
(Vijesti.ba)