"U ovom predmetu Ustavni sud je utvrdio da je prekršeno apelanticino pravo na slobodu udruživanja. Naime, apelantici je u konkretnom slučaju odbijena prijava za učestvovanje na Lokalnim izborima 2024. godine zbog nemogućnosti dostavljanja vlastitog bankovnog računa. Ustavni sud je zaključio da u konkretnom slučaju postoje objektivni razlozi za nemogućnost otvaranja računa, a to su ekonomske sankcije koje su apelantici prije 20 godina nametnute odlukom Ureda za kontrolu strane imovine Američkog ministarstva trezora – OFAC", navode iz Ustavnog suda.
Ustavni sud je, između ostalog, naglasio da su izrečene sankcije ekonomske, a na političke naravi i da nisu imale za posljedicu zabranu učešća na izborima odnosno političko djelovanje apelantice.
Istaknuto je da se ovom odlukom Ustavnog suda odlučuje samo je li apelantici, s obzirom na specifične okolnosti konkretnog slučaja i njenu ulogu na samoj političkoj sceni u Bosni i Hercegovini, trebalo omogućiti učestvovanje na izborima. Pri tome je naglašeno da Ustavni sud u konkretnom slučaju ne odlučuje kako će apelantica finansirati svoje učešće na izborima niti je to predmet konkretnog postupka.
Međutim, Ustavni sud smatra da se apelantici, u okolnostima konkretnog slučaja, striktno formalističkim tumačenjem i primjenom zakona od strane CIK-a, odnosno Suda BiH, ne smije ugroziti pravo na učestvovanje na izborima jer bi time bilo ugroženo njeno političko djelovanje samo zato što, iz objektivnih razloga, ne može dostaviti broj vlastitog računa, ali je dostavila broj drugog računa otvoren po osnovu komisionog ugovora samo za potrebe finansiranja narednih izbora. Sve odluke usvojene na plenarnoj sjednici bit će dostavljene podnosiocima zahtjeva/apelantima u roku od mjesec dana i objavljene u što kraćem roku na internetskoj stranici Ustavnog suda BiH.
Inače, na 148. plenarnoj sjednici Ustavnog suda BiH je, između ostalog, van snage stavljen i Izborni zakon RS-a.
(Vijesti.ba)