Film 'Oprosti nam dugove naše': Ovisnost o kockanju i društvena sljepoća prema patnji

 Društvo često stigmatizira oboljele, smatrajući ih slabima ili neodgovornima, umjesto da im pruži podršku u borbi protiv te izazovne bolesti.

Tom tematikom bavi se i dokumentarni film "Oprosti nam dugove naše" autora Sergeja Krese, prikazan na sedmom izdanju Međunarodnog festivala dokumentarnog filma AJB DOC ove sedmice, koji je skoro tri godine dolazio na sastanke Kluba za anonimne ovisnike "Klok" u Mostaru.

- Ako bih trebao navesti jednu stvar za koju se nadam da će ovaj film barem potaknuti, ako ne promijeniti, onda je upravo to taj odnos društva prema ovom problemu. Želim vjerovati da ovaj film može doprinijeti svijesti o društvenoj klimi u kojoj pozivi za pomoć ovisnika o kockanju ne bi trebali biti odgovoreni brzopletim predrasudama i osudom - kazao je Kreso u razgovoru za Fenu.

Kreso navodi da je prikupljanje i ohrabrivanje ovisnika o kockanju da ispričaju svoju priču bio najveći izazov s kojim se suočio praveći film "Oprosti nam dugove naše".

Istakao je da je imao izuzetnu sreću da upozna mostarskog psihologa Marka Romića, čovjeka koji se posvetio pomoći ovisnicima o kocki i koji je osnovao Klub za anonimne ovisnike "Klok". Romić i članovi "Kloka" su mu, dodao je, otvorili vrata kluba i dozvolili da prisustvuje njihovim sastancima i sluša njihove razgovore.

- O snimanju u početku nije bilo ni govora. Znali su ko sam, šta sam, zbog čega sam tamo, ali snimati ih to je bilo van svake diskusije. Nakon nekog vremena su mi se počeli obraćati, pa i izvan sastanka pričati šta im se sve desilo u prethodnoj sedmici - kazao je.

Nakon više od pola godine dolaženja na sastanke, Kreso kaže da su pristali ispričati mu neke od njihovih priča. Bez njihove podrške i saradnje, dodao je, ovog filma ne bi bilo i zbog toga im je neizmjerno zahvalan.

U kontekstu kockanja i ovisnosti te uloge zajednice i države u rehabilitaciji i podršci ljudima koji se bore s ovim problemima, Kreso kaže da je osnovni zadatak države zaštita njenih građana.

- Rješenje tako kompleksnog problema kao što je ovisnost o kockanju zahtijeva uključenost i saradnju mnogih državnih institucija za zdravstvenu, socijalnu i pravnu zaštitu, ali i vjerskih organizacija koje bi između ostalog mogle imati kao zajednički cilj stvaranje društvene klime u kojoj je otvoren razgovor o kocki i ovisnosti moguć - istakao je.

Sama činjenica da u zemlji u kojoj se pola miliona ljudi manje-više redovno klade i kockaju i u kojoj postoji oko 50.000 registrovanih ovisnika, a jako malo njih se usuđuju otvoreno govoriti o tome, Kreso tvrdi da postoji društvena klima u kojoj se ljudi ne usuđuju istupiti javno zbog stida i straha od društvene osude.

Istakao je da je rad na filmu "Oprosti nam dugove naše" započeo prije tri godine te da je u projekt ušao sa pitanjima ko su ljudi koji su ovisni o kockanju čiji je život potpuno podređen tom porivu.

- Moj pogled se na njih mijenjao. U mnoge projekte sam ulazio sa određenim stavovima i predrasudama, ali radeći na filmu sve ih više shvatam. Upravo ljudske sudbine su ono što su tkivo tog filma - kazao je.

Tvrdi da je imao nevjerovatnu posebnu priliku da posjećuje skupove ljudi mostarskog kluba za liječenje ovisnika o kockanju te da bi svaki put bio svjedok, ne samo razgovora o tome, već i o ljudskim portretima i o tome koliko im je teško odoljeti porivima.

Kroz taj proces je, dodao je, shvatio da je to ne samo lični, već i društveni problem, kao i svaka ovisnost.

Kreso smatra da je liječenje od ovisnosti veoma složen proces.

- Ti ljudi trebaju imati priliku i slobodu da ispričaju svoje probleme, bez te slobode se osjećaju apriori osuđeni za svoje slabosti i ovisnosti, a dokle god je tako, o tome će se više šutiti nego govoriti - kazao je.

Ako se pogledaju statistički podaci i brojevi koji govore o kladionicama, kockarnicama i osobama koja redovno uplaćuju novac u igre na sreću, pa i registrovanim patološkim ovisnicima, Kreso tvrdi da je onda problem definitivno veoma ozbiljan.

- Ali statistika nije fokus mog filma. Moj pristup dokumentarnom filmu nije novinarski, već literarni. Gradivno tkivo mojih filmova ne čine fakti nego ljudske priče. U tom smislu vidim kao svoj zadatak da što dublje proniknem u ljudske sudbine i ljude iza njih, da ih razumijem i da praveći film poštujem i slijedim njihove stavove i poglede na svijet - istakao je.

Naglasio je da film "Oprosti nam dugove naše", napravljen u holandskoj produkciji i za potrebe holandske televizije, govori o univerzalnosti ove teme.

- Ubijeđen sam da će gledaoci bilo gdje u svijetu prepoznati i shvatiti likove filma čiji su životi zbog kocke dovedeni do ruba pakla, i bez poznavanja svih detalja bh. ekonomske i društvene stvarnosti - kazao je Kreso u razgovoru za Fenu.

(Vijesti.ba / FENA)