Ministarstvo za ljudska prava podržalo sigurne kuće sa 100.000 KM

Ovo je peti po redu grant program koji je Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH pokrenulo u svrhu finansiranja operativnih troškova, odnosno tzv. "hladnog pogona" sigurnih kuća u Bosni i Hercegovini.

Grantovi su dodijeljeni nevladinim organizacijama "Fondacija lokalne demokratije" Sarajevo, “Medica” Zenica, “Udružene žene” Banja Luka, “Budućnost” Modriča, “Žene sa Une” Bihać, “Vive žene” Tuzla, “Lara” Bijeljina” i “Žena BiH” Mostar.

Konvencija Vijeća Evrope za prevenciju i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici (Istanbulska konvencija) obavezuje države da, pored ostalog, osiguraju dovoljan broj i pristupačnost sigurnih kuća za žrtve rodno zasnovanog nasilja i porodičnog nasilja. Pored toga, Zakon o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini nalaže poduzimanje odgovarajućih mjera radi eliminacije i sprečavanja nasilja po osnovu spola u javnoj i privatnoj sferi života, te osiguraju pružanje zaštite i pomoći žrtvama.

U realizaciji ove zadaće, ključni partner nadležnim institucijama je nevladin sektor koji žrtvama nasilja pruža neophodnu podršku u obliku smještaja, hrane, psiho-socijalnog oporavka, kao i podršku ženama koje su izašle iz sigurnih kuća i nastavile svoj život samostalno.

Ministar Hurtić nakon potpisivanja ugovora kazao je da je jedan od vidova partnerstva Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine i nevladinog sektora i današnje potpisivanje ugovora o grantovima.

- Grantovi će doprinijeti da sigurne kuće ostanu dostupne svim ženama i djeci, žrtvama rodno zasnovanog i porodičnog nasilja u BiH, posebno imajući u vidu porast nasilja i femicida kojem svjedočimo u posljednje vrijeme. Današnji događaj ujedno je pokazatelj jasne opredijeljenosti Ministarstva kontinuiranom radu na prevenciji svih oblika nasilja nad ženama i jačanju kapaciteta subjekata zaštite - kazao je ministar Hurtić.

Direktorica Agencije za ravnopravnost spolova u BiH Samra Filipović kazala je da pomoć sigurnim kućama postaje već tradicionalana od strane Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, kao i lični napor ministra Hurtića da naprave sigurne kuće više vidljivim i preponazljivim.

- To je veoma važno jer znamo da je njihova uloga jako važna u zaštiti žena žrtava nasilja. U BiH imamo određene pomake, ali još uvijek ne možemo biti potpuno zadovoljni. U FBiH je završen nacrt zakona o zaštiti od nasilja nad ženama i u porodici, nadamo se da će uskoro proći parlamentarnu proceduru. Ono što trebamo je rad na terenu, bolji rad policije, procjena rizika, bolja reakcija centara za socojalni rad, kao i adekvatan odgovor pravosuđa - kazala je Filipović.

Iz Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine podsjećaju da je, osim neophodnih sredstava za rad sigurnih kuća, neophodna i bolja koordinacija između centara za socijalni rad, ministarstava unutrašnjih poslova i tužilaštava, a u svrhu bolje prevencije i zaštite žrtava.

Naglašeno je da je jednako važno pojačati nadzor nad provedbom izrečenih zaštitnih mjera za počinioce nasilja, kao i unaprijediti procjenu rizika, kao jednog od ključnih sredstva u preveniranju da slučajevi rodno zasnovanog nasilja ne dovedu do femicida.

Naredni koraci vezano za zaštitu i prevenciju nasilja nad ženama bi trebali uključivati unapređenje mentalnog zdravlja cjelokupnog društva, kao i kreiranje takvog društvenog i ekonomskog okruženja koje će omogućiti da žrtve nasilja budu osnažene kako bi izašle iz kruga nasilja i dobile šansu da ostvare slobodan i prosperitetan život.

(Vijesti.ba / FENA)