Gornja Tuzla: Ponosni što smo generacija koja je dočekala 500 godina Hadži Iskender džamije

Hadži Iskender džamija, u narodu poznata i kao Čaršijska, podignuta je 1525. godine u centru naselja. Džamiju je izgradio Hadži Iskender, po kome su i džamija i mahala dobili ime. Na njoj je, u različitim vremenima, izvršeno više prepravki i intervencija.

Nagrižena zubom vremena i granatiranjem u toku agresije na Bosnu i Hercegovinu, Hadži Iskender džamija je posljednji put rekonstruisana prije dvadeset godina. Svečano otvaranje džamije nakon temeljite obnove i proširenja održano je 11. septembra 2004. godine.

Povodom ovog jubileja, u Gornjoj Tuzli će od 11. do 15. septembra biti održana manifestacija „500 godina Hadži Iskender džamije u Gornjoj Tuzli (dvadeset godina od obnove)“, a koju organiziraju Muftijstvo tuzlansko i Medžlis Islamske zajednice Gornja Tuzla.

„Gornja Tuzla je mali medžlis koji ima pet džamija, jedna od njih je i Hadži Iskender džamija. Džamije su građene u osmanskom periodu, a Hadži Iskender džamija je najstarija. Sve džamije su od izgradnje služile onome čemu su namijenjene - u njima se činila sedžda, a to govori da je Gornja Tuzla posebno mjesto, mjesto koje drži do vjere, vjerskih propisa i obreda. Hvala Bogu da smo mi ti koji smo dočekali da obilježimo pet stotina godina Hadži Iskender džamije i dvadeset godina od njene obnove“, kazao je na početku razgovora glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Gornja Tuzla Salih-ef. Jusić.

Kako je najavio efendija Jusić, u srijedu, 11. septembra, bit će održana Večer Kur'ana i time će početi vjersko-kulturna manifestacija, a dan poslije će biti održana i Večer zikra.

U petak, 13. septembra džuma-namaz u Hadži Iskender džamiji će predvoditi i hutbu kazivati Husein-ef. Kavazović, reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.

„Posebno nas raduje posjeta uvaženog reisul-uleme Kavazovića. Čast će biti ugostiti reisul-ulemu. U nedjelju, 15. septembra, centralna mevludska svečanost za Muftijstvo tuzlansko će biti održana u Gornjoj Tuzli, a na toj odluci se posebno želim zahvaliti muftiji tuzlanskom Vahid-ef. Fazloviću“, izjavio je efendija Jusić.

Također, 15. septembra će biti održan Okrugli sto "Gornja Tuzla u vremenu" na kojem će biti predstavljena i knjiga "Moja Gornja Tuzla - Vjerski život u XX stoljeću", autora dr. Sead-ef. Seljubca, te upriličena izložba slika.

„U knjizi sam govorio o vjerskom životu u Gornjoj Tuzli u 20. stoljeću. Zašto „Moja Gornja Tuzla“? Jer jedan sloj te knjige ima nešto i autobiografsko. Knjiga se bavi čitavim stoljećem, za svaku godinu je izdvojeno nešto informacija, s tim da smo se osvrnuli na period i poslije 2000. godine. Knjiga govori o vjerskim objektima, načinu funkcionisanja vjerskog života u Gornjoj Tuzli čitavo stoljeće, bez obzira na promjene sistema, govori o reisul-ulemama koji su se smjenjivali, muftijama, strukturama koje su se mijenjale, a na koncu i statusu tog malog mjesta, od nekadašnjeg grada, seoske općine, općine, pa do mjesne zajednice“, kazao je dr. Seljubac.

U knjizi se govori o osam džamija koje je zateklo 20. stoljeće, tri su porušene 1954. godine, nekadašnjoj medresi koja nije dočekala 20. stoljeće, tekiji za koju nije sigurno je li doživjela početak stoljeća. Govori se o imamima, mujezinima, vakifima, porodicama, koji su bili vezani za objekte i rad Zajednice, kao i vjerskim običajima.

„Mnogo toga je obuhvaćeno u knjizi. Vrlo je važno da ostane zapisano, vrlo je važna svaka zabilješka, istraživači to dobro znaju, a kako bi se neko za pedeset, stotinu godina, bavio time. Ako ne budemo imali zapisano, ostaje samo usmeno sjećanje, ali sjećanja odlaze sa svojim nosiocima“, akcentirao je Seljubac.

Na okruglom stolu učešće će uzeti i prof. dr. Izet Šabotić. Govoreći o historijatu Hadži Iskender džamije, on navodi da su se od nje granale druge mahale, s mesdžidima i džamijama u njima.

„Historija Gornje Tuzle seže još u prahistoriju, arheološki podaci pokazuju da je kontinuitet življenja prisutan od neolitskog perioda kroz skoro sve vremenske periode. Naselje Gornju Tuzlu je posebno obilježilo 16. stoljeće, odnosno osmanski period, kada se izgrađuje i Čaršijska džamija, koja, na neki način, predstavlja nukleus razvoja Gornje Tuzle kao jedne izvorno bosanskohercegovačke kasabe. U tom periodu se ona razvija sa svim atributima kasabe - u administrativnom, političkom, privrednom, vjerskom, duhovnom i obrazovnom smislu, i tada doživljava svoj vrhunac. Dolazi do širenja islama i Gornja Tuzla dobija sasvim novu fizionomiju“, objasnio je Šabotić.

O značaju jubileja svjedoče nam i brojne džematlije ove džamije. Nasiha Suljanović, koordinatorica je Odjela za brak i porodicu Medžlisa Gornja Tuzla, a kako ističe, s ponosom i velikom posvećenošću dočekuju godišnjicu, ali i provode brojne aktivnosti.

„Mi žene u Gornjoj Tuzli smo uključene u brojne aktivnosti. Ponosimo se dugotrajnošću djelovanja ženskog džemata, kao i samog Odjela za brak i porodicu. U posljednjih 12 godina redovne su halke Kur'ana, kroz što se prožimaju i brojne druge aktivnosti. Naše zajedništvo je vrlo važno, i drago mi je što smo kao pojedinci okupljeni oko Zajednice“ poručila je ona.

(Vijesti.ba / MINA)