Godišnjica masakra na Trgu solidarnosti: Ubijeni dok su čekali u redu za hljeb

Na tom mjestu, prije 32 godine, minobacačka granata ispaljena sa agresorskih položaja Vojske Republike Srpske iz pravca Nedžarića ubila je 11, dok je teže i lakše ranila 53 Sarajlija dok su čekali u redu za hljeb.

Ubijeni su: Rifet Bahtić, Jasmina Duraković, Jasmin Đozo, Muniba Ganija, Nermin Gušić, Zoran Kafedžić, Sadrija Krasnići, Adnan Lingo, Nadežda Puljić, Daniel Turkalj i Edin Uzunović.

Na mjesto masakra cvijeće su položili zastupnici u Skupštini Kantona Sarajevo Rusmir Pobrić i Jasmin Šaljić, te ministrica za odgoj i obrazovanje KS Naida Hota-Muminović.

- I danas, nakon 32 godine govorimo o njima jer je to jako važno, ne samo zbog prošlosti i sadašnjosti, nego posebno zbog budućnosti. Potrebno je stalno govoriti o tome kako se takav zločin ne bi ponovio. Treba se podsjećati na hiljadodnevnu opsadu Sarajeva u kojoj su njegovi građani bili izloženi velikim patnjama, kada su bili gladni, žedni, promrzli, izloženi stalnim granatiranjima i snajperima. Ne smijemo i nećemo zaboraviti 12.000 naših sugrađana koji su ubijeni, od kojih je 1.601 bilo dijete - rekla je ministrica Hota-Muminović.

Masakr na Trgu solidarnosti je bio prvi od tri stravična masakra koje je počinila agresorska vojska na Alipašinom Polju, tokom opsade Sarajeva. Nakon ovog ubijanja nevinih civila, u novembru 1993. ispaljena je granata kojom su ubijeni učiteljica i učenici na Trgu ZAVNOBiH-a, a godinu poslije desio se i treći masakr u kojem je agresorska granata usmrtila djecu na sankanju u Bosanskoj ulici.

Za ovaj i ostale zločine počinjene u Sarajevu Međunarodni sud u Hagu je osudio Stanislava Galića, komandanta Sarajevsko-romanijskog korpusa Vojske Republike Srpske na maksimalnu kaznu, doživotni zatvor. Dragomira Miloševića koji je naslijedio Galića, a koji je nastavio zločine nad Sarajlijama, Sud je osudio na 33 godine.

Kaznu doživotnog zatvora služi i Ratko Mladić, komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske od 1992-1996. godine. On je, između ostalog, osuđen i za udruženi zločinački poduhvat "koji je imao za cilj širenje terora među civilnim stanovništvom Sarajeva putem kampanje snajperskog djelovanja i granatiranja". Istu sudbinu dijeli i Radovan Karadžić, prvi predsjednik Republike Srpske, koji takođe neće živ dočekati slobodu, saopćeno je iz Službe za protokol i press KS.

 

(Vijesti.ba)