Obilježavanje Međunarodnog dana nestalih osoba u Sarajevu

Učesnici su se okupili na Trgu djece Sarajeva odakle su mirnom šetnjom stigli do Trga BiH, ispred sjedišta Parlamentarne skupštine BiH, gdje je postavljena izložba simboličnog naziva “GDJE JE?“ autora Adisa Hukanović.

Ministar za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine Sevlid Hurtić, jedan od učesnika manifestacije, pozvao je sve koji nešto znaju o lokacijama na kojima su skriveni posmrtni ostaci žrtave proteklog rata 1992-1995. da prijave gdje su ta mjesta, što mogu učiniti i anonimno ako ne žele saopćiti identitet.

Odgovarajući na novinarska pitanja, Hurtić je kazao da Institut za nestale osobe BiH treba da uputi inicijativu Vijeću ministara BiH da u budžetu za 2025. godinu planira potrebni novac za nabavku najsavremenije opreme koja može pomoći u procesu traženja nestalih, a on će se maksimalno angažovati, s drugim članovima Vijeća, da to bude i ostvareno.

Saliha Đuderija, predsjedavajuća Kolegija direktora Instituta za nestale osobe BiH, kazala je da Bosna i Hercegovina još traga za 7.614 osoba nestalih tokom proteklog rata, od kojih je 105 nestalo na području susjednih zemalja.

Dosad su pronađeni ostaci više od 25.000 od 35.000 evidentiranih u bazama podataka Instituta, kazala je Đuderija između ostalog.

- Danas je simboličan dan za porodice nestalih; želimo uputiti poruku da svi koji imaju informaciju o mjestu nestanka članova njihovih porodica podijele tu informaciju s nama kako bismo završili proces identifikacije, pronašli posmrtne ostatke i omogućili da žrtve budu dostojno sahranjene - istakla je Đuderija.

Upitana koliko je realno 30 godina nakon rata očekivati pronalazak još 7.614 nestalih, odgovara da su očekivanja za jedan broj njih realna jer trenutno su u mrtvačnicima širom BiH ostaci više od hiljadu neidentifikovanih tijela "gdje drugim metodama moramo vidjeti o kojim se osobama radi, da li nedostaju uzorci krvi za upoređivanje ili su identifikacije bile pogrešne jer je ovaj proces trajao dosta dugo".

- Preliminarne informacije Instituta govore da još u pojedinim gradovima ima mjesta i lokacija gdje bi mogle biti pronađene veće grobnice ili mjesta gdje su nestali; riječ je o sedam-osam gradova gdje tražimo od 300 do 500 osoba - Rogatici, Zvorniku, Višegradu, Prijedoru, Kotor Varoši – kazala je.

Osim toga, potrebno je učiniti dostupnim Institutu arhive koje su zasad iz političkih ili drugih razloga nedostupne kako bi došao do indikatora koji službeno ipak postoje, a pomogli bi pronalasku jednog broja osoba. Takozvani individualni nestanci, posebno nepokretnih ljudi, koji su najvjerovatnije skončali u blizini mjesta gdje su živjeli, težak je problem u procesu traganja zbog prirodnih i drugih promjena na samom tlu, ali Institut čini napore da dođe i do njihovih ostataka.

Predsjedavajuća Savjetodavnog odbora Instituta Aljonka Dželetović izjavila je da u Bosni i Hercegovini neće biti bolje budućnosti dok se svaka strana ne odrekne zločinaca iz vlastitog naroda jer je zločina bilo na sve tri strane, kako je dodala. Smatra da bez uticaja politike 'obični' ljudi lijepo i bez tenzija mogu komunicirali međusobno o ovoj problematici bez obzira na to koje su nacionalnosti. Dželetović dodaje da kao Srpkinja nema nikakvih problema što o tome govori u Sarajevu. Još se traga za 1.464 Srba, kazala je i apelovala da je neophodno suočiti se s prošlošću zarad budućih generacija, kao i da je krajnje vrijeme da ucvijeljene porodice dođu do posmrtnih ostataka najmilijih i dostojno ih ukopaju, svako po svojim običajima.

Ferida Nišić iz Hadžića, sekretarka u tamošnjem Udruženju porodica nestalih, ističe da još nema podataka o sudbini 73 nestale osobe s tog područja. Proces traganja za najmilijima je veoma bolan, ali porodice ne žele odustati i čekaju dan kad će dostojno ukopati njihove ostatke.

Elmir Camić, šef Delegacije Međunarodnog komiteta Crvenog krsta/križa u BiH, ističe da je dosad pronađeno skoro 80 posto nestalih osoba, žrtava proteklog rata u BiH. Mada je, globalno gledajući, ta stopa veoma visoka, nije nikakva utjeha za porodice koje još ne znaju ništa o sudbinu njihovih članova, dodao je. Iza svakog imena nestalih su članovi porodica koje već 30 godina žive u neizvjesnosti i čekaju odgovor na pitanje gdje su njihovi posmrtni ostaci.

Međunarodni komitet Crvenog križa već decenijama podržava rad udruženja porodica nestalih, rad Instituta za nestale BiH i drugih subjekata uključenih u proces traženja nestalih, rekao je također Camić.


(Vijesti.ba / FENA)