Govoreći o radu aktuelnog Vijeća ministara BiH Forto je citirao predsjednicu Evropske komisije Ursulu von der Leyen koja je rekla kako je u jednoj godini aktuelnog mandata napravljeno koliko u deset prethodnih godina.
- Ali moramo se suočiti sa stvarnošću. Ovim ritmom nikada nećemo ući u EU i neki koji se deklarativno zalažu za EU moraju prijeći iz deklarativnog u konkretno. Općenito, u BiH nikad nismo imali, a teško da ćemo uskoro i imati, sudionike u vlasti koji imaju jedinstvenu sliku o prošlosti, o činjenično utvrđenim stvarima, a kamoli da imaju zajedničku viziju budućnosti. Ipak, Evropska unija je ono što nas na nekom nivou ujedinjuje. Neko se za to zalaže istinski, neko samo deklarativno, ali ona je nazivnik kojem se niko ne smije otvoreno suprotstaviti, što znači da na nekom nivou ipak mora sarađivati, rekao je Forto.
Pred BiH se otvaraju značajne mogućnosti podrške iz fondova Evropske unije, a ministar Forto je posebno ukazao na one iz njegovog resora.
- Aktivnosti koje provodimo u mom resoru najviše su usmjerene na razvoj evropskih koridora u Bosni i Hercegovini. Rekonstrukcija željezničke pruge na koridoru Vc je prioritet. Rekonstrukcija pruge Doboj – Tuzla – Zvornik – Šabac – Ruma zajednički je projekt na kojem radimo s Vladom Republike Srbije. Nova inicijativa koju smo pokrenuli i uspješno završili je unos novog željezničkog pravca Čapljina – Trebinje – Nikšić – Podgorica u evropske koridore, kao i saobraćajni pravac Mostar – Grude – Imotski, čime se otvara mogućnost korištenja evropskih fondova za njezinu realizaciju. Obnova i revitalizacija Unske pruge, oživljavanje željezničkog saobraćaja od Sarajeva do Zagreba i od Sarajeva do Beograda, uspostavljanje funkcionalnog putničkog saobraćaja na željezničkim linijama unutar BiH povezujući Mostar i Sarajevo s Banja Lukom, Dobojem i Tuzlom samo su neki od projekata koji zahtijevaju angažman svih u državi. Riječ je o projektima koji zahtijevaju ozbiljna finansijska sredstva, ali i o dugoročno najisplativijim i prvorazrednim razvojnim projektima koji su okosnica budućeg ekonomskog razvoja, kazao je on.
Kada je u pitanju digitalizacija Forto je upozorio da Bosna i Hercegovina do sada nije povukla nijednu KM evropskih i međunarodnih fondova za oblast digitalizacije.
- Tu smo napravili pomak – u rekordno brzim pregovorima osigurali smo pristupanje programu Digitalna Evropa s budžetom od 7,5 milijardi eura za razdoblje 2021. - 2027. godine. Nastojimo biti dio dobrih ideja i najboljih iskustava koja prikupljamo kroz regionalnu i saradnju s EU-om.
Na moj prijedlog Vijeće ministara BiH nedavno je rasporedilo blizu 16 miliona KM za projekte digitalizacije za stvaranje pretpostavki ubrzane tranzicije prema digitalizaciji društva. U saradnji s drugim državnim i međunarodnim partnerima Ministarstvo potiče projekte e-uprave, koji su osnova za digitalizaciju javnih usluga. To uključuje napore da se građanima omogući brži i jednostavniji pristup uslugama putem digitalnih platformi, što doprinosi učinkovitosti i transparentnosti javne uprave u njezinu radu. Pri tome intenzivirali smo aktivnosti na povlačenju sredstava iz različitih programa i fondova EU-a kojima je fokus razvoj širokopojasne infrastrukture, digitalnih platformi, e-usluga itd. kao osnovnih alata u procesu transformacije.
Iako su pojedine institucije i određeni sektori u zemlji pokazali značajan napredak, cjelokupni proces digitalizacije zahtijeva snažniju volju političke klase kako bismo dobili ono što već imaju zemlje EU-a, ali i regije. Moramo smanjiti broj papira, potvrda i ukinuti čekanje u redovima na šalterima, kazao je ministar Edin Forto u intervjuu za „Večernji list“.
(Vijesti.ba / FENA)