Bidenova administracija planira jačanje američkih nuklearnih snaga

Izgradnja novih nuklearnih kapaciteta mogla bi započeti 2026., s istekom postojećeg sporazuma između Amerike i Rusije koji ograničava dva najveća svjetska nuklearna arsenala. "Ako bi predsjednik, po isteku sporazuma New START (Novi početak) u februaru 2026., odlučio da moramo povećati količinu raspoređenih snaga, želimo biti u poziciji da to možemo izvršiti relativno brzo", rekao je za The Economist visoki američki vojni zvaničnik.

S druge strane, međunarodna udruga Internacionalna kampanja za ukidanje nuklearnog naoružanja (ICAN), dobitnica Nobelove nagrade za mir 2017., upozorava da je u posljednjih pet godina ulaganje u nuklearni arsenal u devet nuklearnih sila svijeta poraslo za trećinu, a najviše raste u SAD-u. Prošla godina bila je rekordna, od 91,4 milijarde dolara koje su atomske sile potrošile na nuklearno oružje više od pola otpada na SAD. Samo u toj jednoj godini 80 posto povećanog ulaganja otišlo je na američka.

No to ne zadovoljava ambicije Pentagona. Pentagon razrađuje scenarije za sve situacije: što ako Rusija napadne članicu NATO-a, izazivajući Ameriku da brani Evropu; ako istovremeno Kina napadne Tajvan, a Sjeverna Koreja odluči napasti Južnu? To bi bila tri rata, tri seta prijatelja i saveznika; tri nepredvidive nuklearne krize, ukazuje britanski list.

Da li bi Amerika to mogla sve podnijeti, pitaju se neki zvaničnici u Pentagonu. Podaci kažu da SAD ulaže pet puta više u nuklearni arsenal od Rusije i Kine. No vojne snage navijaju za dodatno jačanje američkog nuklearnog arsenala, prema dva teksta Economista na ovu temu u kratko vrijeme, prenosi Jutarnji.hr.

Civilna vlast javno je suzdržana. Izvori iz Bidenove administracije oprezno kažu da trenutačni arsenal odgovara trenutačnim sigurnosnim prijetnjama, navodi The Economist. Još uvijek se nadaju novim sporazumima o ograničenju nuklearnog oružja, a službeno nije donesena nikakva odluka o postavljanju više nuklearnog oružja. No američki zvaničnici od juna upozoravaju na rastuće nuklearne rizike.

Vipin Narang, donedavni pomoćnik ministra odbrane za svemirsku politiku, u čijoj je nadležnosti bila i politika nuklearnog odvraćanja, na tribini u organizaciji Centra za strateške i međunarodne studije 1. augusta upozorio je da se upravo nalazimo u "novom nuklearnom dobu". Amerika je suočena s nuklearnim izazivačima koji nisu zainteresirani za kontrolu naoružanja, nego brzo moderniziraju i šire svoje nuklearne arsenale. Njihovi postupci, rekao je, "natjerali su nas da prijeđemo na konkurentniji pristup". Narang je izjavu dao kao pomoćnik ministra odbrane, a dvije sedmice kasnije na web stranici Pentagona predstavljaju ga kao bivšeg pomoćnika ministra.

Zagovornici jačanja američkih nuklearnih snaga argumentiraju da Kina gradi stotine raketnih pogona u pustinjama na sjeveru zemlje, ruski predsjednik Vladimir Putin stalno prijeti nuklearnim oružjem, Iran je po američkim procjenama bliže atomskoj bombi nego prije pet godina, Sjeverna Koreja sama objavljuje da jača svoj nuklearni program.

U samo pet godina devet nuklearnih sila u svijetu povećalo je ulaganje u atomsko naoružanje za 34 posto, prema izvještaju ICAN-a. Dok Pentagon zaziva još veću potrošnju, ta međunarodna organizacija upozorava da rast nuklearnog naoružavanja u posljednjih pet godina nije povećao globalnu sigurnost, nego predstavlja globalnu prijetnju.

Međutim, ko kreira javno mnijenje? Lani je potrošeno najmanje 123 miliona dolara za zapošljavanje više od 540 lobista i financiranje velikih trustova mozgova koji utječu na raspravu o nuklearnom naoružavanju, izvještava ICAN.

S krajem Hladnog rata, između 1986. i 2023. broj bojevih glava s nuklearnim punjenjem pao je na svjetskoj razini sa 70.000 na 12.000. Kad je postao predsjednik, Joe Biden težio je ponovnom jačanju kontrole naoružanja nakon kaosa Trumpove administracije. No nuklearne prijetnje u svijetu su se umnožile, broj bojevih glava ponovo raste, Kina jača svoje snage s možda nekoliko stotina projektila na možda 1000 do 2035., piše The Economist.

Time Kina postaje treća nuklearna supersila. U međuvremenu se tehnologija razvija, Rusija planira postaviti atomsku bombu u svemir, Sjeverna Koreja već ima rakete koje mogu dosegnuti tlo Sjedinjenih Država. Kina, Iran, Rusija i Sjeverna Koreja vojno surađuju. Zbog toga se neki u Pentagonu boje hoće li SAD imati dovoljno bojevih glava za odvraćanje Kine, Rusije i Sjeverne Koreje u isto vrijeme.

Razgovori o kontroli naoružanja su zapeli. Rusija je suspendirala svoje sudjelovanje u New START-u, koji ističe 2026. Kina je pregovore o kontroli oružja zaustavila u julu. Sjeverna Koreja je odbila ponude za razgovor. Vjerojatnije je da će ozbiljno pregovarati ako znaju da američka pozicija jaka, argumentiraju zagovornici dodatnog naoružavanja.

Zabrinutost izaziva to što Kina, najistaknutiji zagovornik minimalnog odvraćanja, sada slijedi logiku: što više atomskih bombi, to bolje. Što je s kineskim suparnikom Indijom i indijskim rivalom Pakistanom? Sadašnja situacija je složenija od bipolarnog američko-sovjetskog suparništva iz vremena Hladnog rata.

Glavni sekretar UN-a je još lani u septembru upozorio na iznimnu opasnost zbog geopolitičkog nepovjerenja i natjecanja zbog kojih je nuklearni rizik eskalirao do razine Hladnog rata. "Svaka upotreba nuklearnog oružja - bilo kada, bilo gdje i u bilo kojem kontekstu - izazvala bi humanitarnu katastrofu epskih razmjera", upozorio je glavni sekretar António Guterres pred Općom skupštinom UN-a, nakon što je Sjeverna Koreja optužila SAD da je gura na rub nuklearnog rata.

ICAN upozorava da je devet država s atomskim oružjem u 2023. na dodatno naoružavanje potrošilo 91,4 milijarde dolara - 10,7 milijardi više nego 2022. Od te 91,4 milijarde najviše su potrošili Amerikanci, čak 51,5 milijardi dolara, a slijedi Kina s 11,8 milijardi dolara, pa Rusija s 8,3 milijarde. Četvrta je Velika Britanija s 8,1 milijardom. Atomsko oružje imaju još Francuska, Indija, Izrael, Sjeverna Koreja i Pakistan.

(Vijesti.ba)