Putin spreman posredovati u mirovnom sporazumu između Azerbejdžana i Armenije

Sporazumi su postignuti u novembru 2020. nakon rata koji je trajao 44 dana.

"Također smo spremni da olakšamo razgraničenje i demarkaciju (azerbejdžansko-armenske) granice, jer imamo odgovarajuće dokumente još od sovjetskih vremena; deblokadu prekograničnih ruta; uspostavljanje humanitarnih kontakata", rekao je Putin, ističući da je "stabilan mir Južnog Kavkaza odgovara dubokim interesima svih nacija u regionu."

Alijev je zauzvrat rekao da je "veoma zadovoljan" trenutnim stanjem rusko-azerbejdžanskih odnosa.

Šef Instituta za politički menadžment sa sjedištem u Bakuu, Azer Qasimli, rekao je za RSE da su glavna pitanja o kojima su razgovarali Putin i Alijev vezana za ponovno preuzimanje kontrole Bakua nad odcijepljenim regionom Nagorno-Karabah u septembru prošle godine.

Qasimli je dodao da Putin traži načine da proda ruski gas Evropi preko Azerbejdžana usred sankcija koje su zapadne zemlje uvele Rusiji zbog invazije na Ukrajinu.

"Rusija je pokušala da svrgne (armenskog premijera Nikola) Pašinijana i dovede proruske političare na vlast. Nije uspjelo i Pašinijanova vlada je ojačala i izabrala je pravac približavanja Zapadu", rekao je Qasimli. On je također dodao da napetost između Azerbejdžana i Armenije ostaje veoma visoka i mogla bi dovesti do "novog talasa sukoba".

Putin je u dvodnevnu posjetu Bakuu doputovao 18. augusta. Njegova posjeta dolazi u momentu kada Azerbejdžan i Armenija vode pregovore o mirovnom sporazumu.

Nagorno-Karabah, koji je međunarodno priznat kao dio Azerbejdžana, ali je uglavnom naseljen etničkim Armenima, bio je pod kontrolom etničkih Armena tri decenije.

Otkako je Azerbejdžan povratio kontrolu nad odcijepljenom regijom, veze između Rusije i Jermenije su zategnute.

Iz Erevana optužuju Moskvu da nisu ispunili obaveze nakon što su ruske trupe stacionirane u Nagorno-Karabahu u sklopu sporazuma izbjegle učešće ofanzivi Bakua u septembru.

(Vijesti.ba/RSE)