Očekuje se da će oko 50.000 ljudi stići na Demokratsku konvenciju u Chicagu koja počinje 19. augusta. U ovu brojku spada i na hiljade antiratnih aktivista koji planiraju demonstrirati u blizini United centra u kojem će potpredsjednica Sjedinjenih Država Kamala Harris i službeno prihvatiti nominaciju stranke za predsjednicu.
Ranije ovog mjeseca demokratski delegati su odabrali Harris za kandidatkinju tokom online glasanja. Stranka će i dalje da sprovede ceremonijalno glasanje tokom konvencije.
Američki predsjednik Joe Biden koji ima 81 godinu okončao je svoju predizbornu kampanju prije mjesec dana pod pritiskom demokratskog vrha da je prestar, održat će govor tokom prve noći konvencije. Očekuje se da će mu se na pozornici pridružiti i Harris koju je i sam Biden odabrao za svoju nasljednicu.
Harris će formalno prihvatiti nominaciju u četvrtak navečer uz dugo očekivani govor. Ako bude izabrana 5. novembra, ona će ući u američku historiju kao prva žena predsjednica.
Istovremeno, očekuje se da će bivši američki predsjednik i republikanski kandidat Donald Trump tokom sedmice voditi kampanju u ključnim saveznim državama. Dok demokrate započinju konvenciju u Chicagu, kampanja Donalda Trumpa pokušava da uhvati zamah nakon nekoliko sedmica nastojanja da se prilagode tome da je potpredsjednica Harris kandidatkinja.
Očekuje se da će se brojni aktivisti okupiti u Chicagu na protestima ispred Demokratske nacionalne konvencije tokom sedmice, nadajući se da će skrenuti pažnju na pitanja poput ekonomske nepravde, reproduktivnih prava i rata u Gazi. Mnogi aktivisti se slažu da je poziv na prekid vatre u ratu između Izraela i Hamasa, kojeg EU i SAD označavaju za terorističku organizaciju, sveobuhvatna poruka demonstracija. Područije Chicaga ima jednu od najvećih palestinskih zajednica u Sjedinjenim Državama.
Organizatori procjenjuju da će na proteste prvog dana konvencije izaći najmanje 20.000 osoba.
"Moramo dati svoj doprinos da zaustavimo genocid, da prekinemo američku pomoć Izraelu i stanemo uz Palestinu," rekao je Hatem Abudayyeh, glasnogovornik Koalicije za marš na Demokratsku konvenciju. Koalicija se sastoji od oko dvije stotine organizacija.
Prvi protesti su održani već u nedelju, a među okupljenima su bili oni koji pozivaju na pravo na abortus, LGBTQ+ prva i okončanje rata u Gazi. Marš je trajao satima, duž rute koju je osiguravala policija i nije bilo većih sukoba. Policija Chicaga saopštila je da su dvije osobe uhapšene zbog pružanja otpora policiji i oštećenja imovine. No među stanovnicima postoji i zabrinutost za sigurnost i strah da bi demonstracije mogle prerasti u haos.
Chicago koji je bio domaćin više političkih konvencija nego bilo koji drugi grad u SAD još uvijek se poredi sa konvencijom iz 1968. godine kada se policija uživo na televiziji sukobila sa demonstrantima protiv Vijetnamskog rata.
(Vijesti.ba)