Tri godine kontrole Afganistana: Talibani na putu od terorista do vlasti

Iako ne uživaju međunarodno priznanje kao zvanični vladari zemlje, Talibani održavaju visoke sastanke s velikim regionalnim silama poput Kine i Rusije. Čak su prisustvovali razgovorima koje su organizovali Ujedinjeni narodi, dok su afganistanske žene i civilno društvo bili isključeni.

Ovo je bio trijumf za Talibane, koji se vide kao jedini pravi predstavnik zemlje.

Nema unutrašnjeg izazova njihovoj vlasti, niti vanjskog apetita za podršku. Ratovi u Ukrajini i Gazi privukli su međunarodnu pažnju, a Afganistan više ne predstavlja istu terorističku prijetnju kao nekada. Ipak, izazovi ostaju, piše AP.

Kulturni ratovi i nagrade
Vrhovni lider Talibana stoji na vrhu piramidalnog sistema vlasti kao uzor vrline. Džamije i vjerski vođe su sa jedne strane, dok je administracija u Kabulu zadužena za sprovođenje odluka vjerskih vođa i sastanke sa stranim zvaničnicima.

„Postoje različiti nivoi ekstremizma, a Taliban je u neprijatnoj koaliciji između tvrdokornih i političkih pragmatičara. To ih je stavilo u kulturni rat,“ kaže Javid Ahmad, nerezidentni istraživač na Bliskom istoku.

Najkontroverznije politike vjerovatno će ostati nepromijenjene dok je vrhovni lider Hibatullah Akhundzada na čelu — a vrhovni lideri ne odlaze u penziju ili ne podnose ostavke. Oni vode organizaciju dok ne umru.

„Naivno je misliti da različita mišljenja mogu podijeliti Talibane,“ kaže Ibraheem Bahiss iz Crisis Group-ovog programa za Južnu Aziju. „Talibani su ujedinjeni i biće politička snaga još mnogo godina. Vladaju kao jedna grupa, bore se kao jedna grupa.“

Kako bi održali koheziju i osigurali disciplinu, iskusni Talibani su prešli s ratišta u birokratiju, preuzimajući najviše pozicije u vladi i provincijama.

„Morate im dati nagradu za značajnu ulogu u pobuni,“ kaže Ahmad. Druge privilegije mogu uključivati slobodne ruke u vođenju provincije, dozvolu za treću ili četvrtu ženu, novi kamionet, dio u carinskim taksama ili ključeve od vile.

Vođenje zemlje
Bahiss je nazvao ovo „najjačom afganistanskom vladom u modernom vremenu. Mogu izdata naredbu do nivoa sela.“

Državni službenici održavaju zemlju u funkciji i vjerovatnije je da imaju formalno ili tehničko obrazovanje. Međutim, Talibani koji vode civilne institucije nemaju odgovarajuće znanje o tome kako se takve institucije upravljaju. „Njihove kvalifikacije dolaze od Boga,“ kaže Ahmad.

Legitimitet Talibana za upravljanje ne dolazi od Afganistanaca, već iz njihove interpretacije religije i kulture, kaže Leena Rikkila Tamang iz Međunarodnog instituta za demokratiju i izbornu pomoć.

Ako se vlada definiše povjerenjem i podrškom građana, priznanjem od strane međunarodnih sila i legitimitetom kroz procese kao što su izbori, tada Taliban ne ispunjava te uslove, kaže ona.

Održavanje ekonomije
Afganistanska ekonomija je oslabila. U 2023. godini, strana pomoć je još uvek činila oko 30% bruto domaćeg proizvoda zemlje.

UN je donio najmanje 3,8 milijardi dolara za finansiranje međunarodnih organizacija pomoći tokom posljednje tri godine. Sjedinjene Američke Države ostaju najveći donator, šaljući više od 3 milijarde dolara pomoći od preuzimanja Talibana. Međutim, američki nadzornik zadužen za praćenje novca kaže da se mnogo toga oporezuje ili preusmjerava.

„Što dalje novac dolazi od izvora, manje je transparentnosti,“ kaže Chris Borgeson, zamjenik inspektora za revizije i inspekcije u Specijalnom inspektoratu za obnovu Afganistana.

Taliban također primjenjuju strogu oporezivanje. U 2023. godini prikupili su oko 2,96 milijardi dolara. Ali to nije mnogo u zemlji sa ogromnim i složenim potrebama, a Talibani nemaju sredstva da stimuliše ekonomiju.

Centralna banka ne može štampati novac. Novac se štampa u inostranstvu. Transakcije sa kamatama su zabranjene jer je kamata zabranjena u Islamu, i banke ne daju kredite. Taliban ne mogu posuditi novac jer nisu priznati kao vlada, a međunarodno bankarstvo je isključeno.

Prirodne nepogode i priliv Afganistanaca koji beže iz Pakistana pod pritiskom da se vrate kući naglašavaju zavisnost Afganistana od strane pomoći za zadovoljenje osnovnih potreba.

Veliki je rizik ako međunarodna zajednica ne može poslati takvu pomoć u budućnosti. „Znamo da će Afganistan početi primati manje novca od međunarodne zajednice,“ kaže Muhammad Waheed, viši ekonomista Svjetske banke za Afganistan.

Još jedan značajan udarac ekonomiji bio je zakon o zabrani obrazovanja i većine zapošljavanja žena, čime je polovina afganistanskog stanovništva odstranjena iz potrošnje i plaćanja poreza koji mogu ojačati ekonomiju.

Pored toga, Talibanova antinarkotička politika „je uništila sredstva za život hiljadama farmera,“ kaže Bahiss, upozoravajući da „iako je populacija trenutno zadovoljna, to se neće dugo nastaviti.“

Diplomatija i globalna scena
Afganistan je mala zemlja u susjedstvu velikih sila, kaže Bahiss, i postoji regionalni konsenzus da je bolje imati stabilan Afganistan.

Međutim, podrška Zapada, posebno SAD-a, ključna je za otključavanje milijardi u zamrznutim sredstvima i ukidanje sankcija.

Veze Talibana sa Kinom i Rusijom su važne jer su oni stalni članovi Vijeća sigurnosti UN-a. Također su zauzeli mjesta u Odboru za akreditacije UN-a, koji odlučuje da li će se uskratiti ili dodijeliti legitimitet vladi.

Za sada, zaljevske zemlje angažuju se s Talibanom kako bi se osigurali. „Katar voli da bude viđen kao lider u posredovanju, dok su UAE to preuzeli, posebno kroz podršku međunarodnom vazdušnom saobraćaju,“ kaže Bahiss.

Sastanak ove godine između lidera UAE i zvaničnika Talibana koji je suočen s američkom nagradom za napade istakao je rastući globalni razdor o tome kako postupati sa Talibanom.

Taliban su zainteresovani da pokažu koliko su efikasni kao vlada i da pokažu da je zemlja mirna i da se usluge pružaju, kaže Weeda Mehran, predavačica međunarodnih odnosa na Univerzitetu u Exeteru u Velikoj Britaniji.

Iako je Afganistan izgubio desetine medijskih kuća zbog represije, vladari zemlje su shvatili utjecaj društvenih mreža. Njihov sadržaj je namijenjen normalizaciji njihovog pristupa islamskom zakonu, gdje je arapsko jezično komuniciranje važno.

„To je umanjeni i izbijeljeni prikaz onoga što se događa u zemlji,“ kaže Mehran.

Sigurnost, ali ne i bezbjednost
Taliban su osigurali Afganistan putem kontrolnih tačaka, oklopnih vozila i stotina hiljada boraca. Ali zemlja nije sigurna, posebno za žene i manjine, dok civilne žrtve od samoubilačkih bombaških napada i drugih napada nastavljaju da se javljaju.

Grupa Islamska država je više puta ciljala većinom šiitsku četvrt Dasht-e-Barchi u Kabulu. Policija, koja je spora u potvrđivanju napada i broja žrtava, kaže medijima da su istrage u toku, ali ne otkriva da li je neko doveden pred pravdu.

“Poruka za medije je da je sve u redu i da postoji dobra sigurnost u Afganistanu pod talibanima”, rekao je Mehran. “Moj argument bi bio, o čijoj sigurnosti govorimo?”

(Vijesti.ba)