Prepreke na putu ka miru: Zašto su pregovori između Izraela i Hamasa u zastoju?

Novi razgovori trebali bi početi u četvrtak, ali Izrael i Hamas već više od dva mjeseca razmatraju međunarodno podržani prijedlog koji bi okončao desetomjesečni rat i oslobodio oko 110 talaca koji se još uvijek drže u Gazi.

Neizravni pregovori nisu značajno napredovali tokom tog vremena i postoje ključne prepreke. Novi uvjeti koji su predloženi dodatno su zakomplikovali napredak. Hamas još nije jasno izjavio hoće li sudjelovati u novom krugu pregovora.

U međuvremenu, borbe u Gazi se nastavljaju, taoci i dalje pate u zatočeništvu, a strahovi od sveobuhvatnog regionalnog rata koji uključuje Iran i jednog od njegovih regionalnih saveznika, Hezbolah, su porasli. Ubistvo vođe Hamasa u Teheranu u očiglednom izraelskom napadu dodatno je bacilo sjenu na pregovore, piše AP.

Dana 31. maja, američki predsjednik Joe Biden je iznio ono što je nazvao izraelskim prijedlogom prekida vatre, nazvavši ga "putem ka" trajnom primirju i oslobađanju talaca. To je pokrenulo najkoncentrisaniji američki napor da se okonča rat, koji je započeo Hamasovim napadima na južni Izrael 7. oktobra.

Originalni prijedlog uključivao je tri faze. Prva bi trajala šest sedmica i uključivala bi "potpuni i potpuni prekid vatre", povlačenje izraelskih snaga iz svih gusto naseljenih područja Gaze i oslobađanje određenog broja talaca, uključujući žene, starije osobe i ranjene, u zamjenu za oslobađanje stotina palestinskih zatvorenika. Palestinski civili bi se mogli vratiti svojim domovima, a humanitarna pomoć bi se povećala.

Dve strane bi koristile taj period od šest sedmica za pregovaranje o drugoj fazi, koja bi prema Bidenovim riječima uključivala oslobađanje svih preostalih živih talaca, uključujući muške vojnike, i potpuno povlačenje Izraela iz Gaze. Privremeno primirje bi postalo trajno.

Treća faza bi pokrenula veliku rekonstrukciju Gaze, koja se suočava sa decenijama obnove zbog devastacije izazvane ratom.

Iako je Biden podržao prijedlog, nije došlo do proboja i čini se da su se strane još više udaljile u proteklim sedmicama.

Izrael je oprezan prema odredbi plana da će se početno primirje produžiti sve dok pregovori traju o drugoj fazi. Izrael se boji da bi Hamas mogao beskonačno odgađati beskorisne pregovore.

Hamas je zabrinut da bi Izrael mogao obnoviti rat nakon što njegovi najugroženiji taoci budu vraćeni, što je scenario reflektiran u nekim nedavnim izjavama premijera Benjamina Netanyahua. Izrael bi također mogao postavljati zahtjeve tokom ove faze pregovora koji nisu bili dio početnog sporazuma i koji bi bili neprihvatljivi za Hamas - a zatim obnoviti rat kada Hamas odbije te zahtjeve.

Izrael je dodao dodatne zahtjeve početnom prijedlogu u posljednjim sedmicama, prema riječima dvojice egipatskih zvaničnika upoznatih s pregovorima. U izjavi u utorak, Netanyahuov ured je to negirao, nazivajući dodatne uvjete "esencijalnim pojašnjenjima". Također je navedeno da je Hamas postavio 29 dodataka, bez navođenja kojih.

Egipatski zvaničnici kažu da Izrael nastoji zadržati kontrolu nad dijelom zemlje uz granicu Gaze s Egiptom poznatim kao Filadelfijski koridor. Izrael vjeruje da Hamas koristi to područje za krijumčarenje oružja kroz podzemne tunele, što Egipat negira.

Izrael također želi zadržati snage duž rute koja prolazi od istoka prema zapadu i presijeca Gazu kako bi eliminirali militante koji bi mogli preći na sjever teritorije. Netanyahuov ured je rekao da Izrael želi osiguranje ovog područja, ali je negirao optužbe da je to bio dodatni uvjet. Hamas je odbacio tu ideju, rekavši da bi Izrael to koristio kao izgovor da spriječi Palestince da se vrate svojim domovima.

Egipatski zvaničnici i Netanyahuov ured rekli su da Izrael također želi pravo veta na palestinske zatvorenike koji bi bili oslobođeni. Hamas odbija kompromis po ovom pitanju.

Izrael također želi popis talaca koji su još uvijek živi — još jedan uvjet koji je Hamas odbacio, prema izjavama zvaničnika, koji su govorili pod uvjetom anonimnosti jer nisu ovlašteni razgovarati o osjetljivim pregovorima s medijima.

Pregovori su dodatno dovedeni u nered prošlog mjeseca kada je u eksploziji ubijen lider Hamasa Ismail Haniyeh dok je bio u Teheranu na inauguraciji iranskog predsjednika. Napad je široko pripisan Izraelu, koji nije potvrdio niti demantovao odgovornost. Biden je rekao da očigledna likvidacija "nije pomogla" naporima za prekid vatre, a pregovori su dovedeni u duboki zastoj.

To ubistvo se dogodilo samo nekoliko sati nakon što je Izrael ubio visokog zapovjednika Hezbollaha u napadu u Bejrutu. Oba napada izazvala su prijetnje odmazdom iz Irana i Hezbollaha, a strah od sveobuhvatnog regionalnog rata skrenuo je međunarodnu pažnju s napora da se smire sukobi u Gazi. Ubistva su pokrenula diplomatsku aktivnost i navela SAD da preusmjere vojne snage u regiju.

I Netanyahu i novi lider Hamasa, Yahya Sinwar, imaju podsticaje da nastave rat.

Netanyahuovi kritičari kažu da on odugovlači rat radi vlastitog političkog preživljavanja. Njegovi krajnje desničarski koalicijski partneri obećali su srušiti vladu ako pristane na prekid vatre, što bi moglo izazvati izbore koji bi ga mogli izbaciti s vlasti. Netanyahu kaže da ima na umu najbolje interese zemlje.

Hamas je profitirao od međunarodne osude s kojom se Izrael suočava zbog rata. A na ličnom nivou, Haniyehova smrt pokazala je da bi i Sinwarov vlastiti život mogao biti u opasnosti ako se rat završi.

(Vijesti.ba)