Američki državni sekretar Antony Blinken predvodio je široku kritiku ministru nacionalne sigurnosti Izraela Itamara Ben Gvira u utorak zbog njegove izjave da je Jevrejima dozvoljeno da se mole na Brdu hrama, osuđujući najavu i posjetu ovog desničarskog lidera kao provokaciju koja bi mogla zapaliti region.
Potezi Ben Gvira — koji krše status quo koji reguliše osjetljivo sveto mjesto i direktno proturječe uputstvima premijera Benjamina Netanyahua — naišli su na osudu Sjedinjenih Država, Evropske unije, Ujedinjenih nacija, Francuske, Jordana, Egipta, Katara, Saudijske Arabije i drugih.
Ben Gvirova posjeta “pokazuje očigledno nepoštovanje prema historijskom statusu quo u vezi sa svetim mjestima u Jerusalemu”, rekao je Blinken u izjavi kasno u utorak.
“Ove provokativne akcije samo pogoršavaju napetosti u ključnom trenutku kada bi se svi trebali fokusirati na trenutne diplomatske napore da se postigne sporazum o prekidu vatre, osigura oslobađanje svih talaca i stvore uslovi za širu regionalnu stabilnost”, dodao je, napominjući podršku Washingtona za status quo aranžman, prema kojem Jevreji mogu posjetiti, ali ne i moliti se na tom području.
Blinkenova osuda uslijedila je nakon što je glasnogovornik State Departmenta Vedant Patel rekao da potezi Ben Gvira štete izraelskoj sigurnosti usred već ionako visokih napetosti u regiji.
“Svakako pažljivo pratimo radnje i aktivnosti za koje smatramo da umanjuju sigurnost Izraela, doprinose većoj nesigurnosti i nestabilnosti u regiji. To bi svakako bile radnje koje smo danas vidjeli u kojima je učestvovao gospodin Ben Gvir,” rekao je Patel na brifingu za novinare.
Patel je primijetio da je “čak i ured premijera jasno stavio do znanja da su događaji od ovog jutra odstupanje od onoga što je izraelska politika i odstupanje od statusa quo.”
Glasnogovornik je rekao da SAD “čvrsto stoje za očuvanje historijskog statusa quo u vezi sa svetim mjestima u Jerusalemu. Svaka jednostrana akcija poput ove koja ugrožava status quo je neprihvatljiva.”
Imajući u vidu osjetljivo vrijeme, jer se Izrael priprema za odmazdu iz Irana i Hezbolaha nekoliko dana prije nego što su razgovori o prekidu vatre u Gazi trebali biti ponovo pokrenuti, Patel je rekao da Ben Gvirova posjeta “odvraća pažnju od onoga što smatramo ključnim trenutkom, dok radimo na postizanju sporazuma o prekidu vatre. To odvlači pažnju od našeg deklarisanog cilja za region, a to je rješenje dvije države.”
Ben Gvir, koji predvodi ultranacionalističku stranku Otzma Yehudit, dugo je zagovarao veći izraelski nadzor nad Brdom hrama i ukidanje ograničenja za Jevreje da se mole tamo. U utorak, tokom jevrejskog posta Tisha B'Av, koji obilježava uništenje jevrejskih hramova, ministar je posjetio to mjesto zajedno sa velikom grupom muškaraca koji su se otvoreno molili i klanjali na tom mjestu, dok je Ben Gvir dijelio video u kojem izjavljuje da je “naša politika omogućiti molitvu.”
Ovaj potez izazvao je još jednu osudu iz Netanyahuovog ureda, koji je naveo da je politika na tom mjestu “direktno podložna vladi i premijeru. Ne postoji privatna politika od strane određenog ministra na Brdu hrama — ni od strane ministra nacionalne sigurnosti niti bilo kojeg drugog ministra,” naglašavajući da se “izraelska politika na Brdu hrama nije promijenila.”
EU je u utorak također osudila ono što je nazvala Ben Gvirovim “provokacijama” na tom mjestu.
“EU oštro osuđuje provokacije izraelskog ministra Ben Gvira koji je tokom svoje posjete svetim mjestima zagovarao kršenje statusa quo,” napisao je šef vanjske politike EU Josep Borrell na X-u.
UN se pridružio osudama, nazivajući ministarsku posjetu i njegove komentare “nepotrebno provokativnim.”
“Mi smo protiv bilo kakvih pokušaja promjene statusa quo unutar svetih mjesta,” rekao je zamjenik glasnogovornika Farhan Haq. “Džamija Al-Aqsa, kao i druga sveta mjesta u Jerusalemu, treba biti prepuštena samoj sebi i treba je kontrolisati postojeće vjerske vlasti za ta mjesta. Ovakvo ponašanje nije korisno i nepotrebno je provokativno.”
Jevrejski vjernici viđeni su kako se klanjaju dok se mole na Brdu hrama u Jerusalemu, 13. augusta 2024. (Screenshot videa)
Francusko ministarstvo vanjskih poslova, s druge strane, pozvalo je Izrael da poštuje status quo na tom mjestu, dodajući da je “ova nova provokacija neprihvatljiva.”
Katar je “najstrožije osudio” posjetu Brdu hrama, nazivajući je “provokacijom i flagrantnim kršenjem međunarodnog prava” koje može negativno uticati na trenutne napore za postizanje primirja u Gazi.
Saudijsko ministarstvo vanjskih poslova osudilo je “očigledne i ponovljene upade” izraelskih zvaničnika i građana na to mjesto, dok je Jordan pozvao međunarodnu zajednicu da “čvrsto” osudi posjetu, a Egipat zatražio od svjetskih sila da “odigraju aktivnu ulogu u suzbijanju ovih kršenja koja izazivaju emocije i ometaju napore za postizanje primirja u Gazi.”
U međuvremenu, neimenovani sigurnosni izvori rekli su za Kanal 12 vijesti da su primijetili porast terorističkih prijetnji od Ben Gvirove posjete Brdu hrama, i optužili ministra da se igra vatrom i riskira uvući arapske Izraelce u tekući sukob. Slično tome, Haaretz je citirao izraelske sigurnosne izvore koji su rekli da se boje da bi izraelsko rukovanje ovim pitanjem moglo produbiti osjećaj među arapskim Izraelcima da je status Al-Aqse zaista u opasnosti, te da bi ih to moglo potaknuti na učešće u javnim neredima — upravo ono što Hamas pokušava postići, do sada bezuspješno.
Nejasan status quo koji reguliše kompleks, najsvetije mjesto u judaizmu i treće najsvetije mjesto u islamu, omogućava muslimanima da se mole i ulaze s malo ograničenja, dok nemuslimani, uključujući Jevreje, mogu posjetiti samo tokom ograničenih vremenskih perioda kroz jednu kapiju. Vidno religioznim Jevrejima je dozvoljeno samo da hodaju unaprijed određenom rutom, uz blisku pratnju policije.
Palestinci često tvrde da Izrael želi uspostaviti veću kontrolu nad Brdom, a to pitanje se smatra posebno osjetljivim, s eksplozivnim potencijalom za regiju. Kršenja statusa quo izraelski sigurnosni zvaničnici vide kao potencijalno okidač za masovne nemire. Brdo hrama bilo je poprište čestih sukoba između palestinskih demonstranata i izraelskih sigurnosnih snaga, a napetosti na spornom kompleksu su potaknule prethodne runde nasilja.
(Vijesti.ba)