Ruski nuklearni planovi: Tajni dosjei otkivaju senzacionalne detalje

Neki od ciljeva su zapadna obala Francuske i Barrow-in-Furness u Velikoj Britaniji, koji su detaljno opisani u tajnom dosjeu za ruske oficire, u vremenu prije nego je Vladimir Putin naredio invaziju na Ukrajinu, a to je tek dio ruskih planova koji su dospjeli do Financial Timesa (FT).

FT je još u februaru pisao o 29 tajnih ruskih vojnih dosjea sastavljenih između 2008. i 2014., koji dokazuju da je Moskva već tada uvježbala korištenje taktičkog nuklearnog oružja u slučaju sukoba s NATO savezom, a sada su ih još detaljnije proučili. Pokazalo se kako dokumenti sadrže različite scenarije za korištenje nuklearnog oružja.

Kriteriji za potencijalni nuklearni odgovor kreću se od neprijateljskog upada na ruski teritorij do specifičnijih situacija, kao što je uništenje 20 posto ruskih strateških podmornica s balističkim raketama ili tri krstarice.

Ova otkrića su bitna jer pokazuju kako je Rusija zamislila sukob protiv NATO-a, planirajući niz snažnih napada diljem zapadne Evrope. Dokumenti uključuju popis ciljeva za projektile koji mogu nositi konvencionalno ili taktičko nuklearno oružje. Ruski autori ističu prednosti korištenja nuklearnih udara u ranoj fazi, a prezentacija također ukazuje na to da je Rusija zadržala sposobnost prenosa nuklearnog oružja na površinske brodove, iako stručnjaci koje je konzultirao FT upozoravaju da to nosi značajne dodatne rizike od eskalacije ili nesreća.

U dokumentu se navodi da ruska mornarica ima sposobnost za izvođenje "iznenadnih i preventivnih udara i masivnih raketnih napada iz različitih smjerova", prenosi Jutarnji.hr.

U tajnom dosjeu piše i kako je nuklearno oružje "u pravilu namijenjeno u kombinaciji s drugim sredstvima uništenja" kako bi se postigli ciljevi Rusije.

Analitičari koji su pregledali dokumente rekli su da su u skladu s NATO-vim procjenama o prijetnji raketnih napada dugog dometa ruske mornarice i brzinom kojom će Rusija vjerojatno pribjegnuti nuklearnoj upotrebi. Karte, koje su napravljene u prezentacijsko za potrebe, a ne za operativnu uporabu, ilustriraju uzorak od 32 NATO-a u Evropi za ruske akcije.

Cijevi ruske baltičke flote uglavnom su u Norveškoj i Njemačkoj, uključujući pomorsku bazu u Bergenu, kao i radarske lokacije i objekte za specijalne snage. Očekuje se da će ruska Sjeverna flota gađati i odbrambene industrijske ciljeve, kao što je podmorničko brodogradilište u Barrow-in-Furnessu u sjeverozapadnoj Engleskoj, te okolica grada Hulla, gdje je smještena industrija koja radi za vojsku. Osim toga, prezentacija također ilustrira kako bi se nuklearno oružje moglo koristiti i u Crnom moru, Kaspijskom jezeru pa čak i na Pacifiku. Naime, scenariji uključuju ratove s trenutnim saveznicima, kao što su Kina, Iran, Azerbajdžan i Sjeverna Koreja.

U dosjeima se navodi da je glavni prioritet Rusije u sukobu s NATO-om "uništenje vojnog i ekonomskog potencijala neprijatelja". Analitičari kažu da to znači da će Rusija napasti civilna mjesta i kritične infrastrukture, kao što je to učinila u Ukrajini.

Fabian Hoffmann, istraživač na Univerzitetu u Oslu koji proučava nuklearnu politiku, smatra da kombinacija nuklearnih i konvencionalnih udara u ruskoj prezentaciji čini "jedan paket koji u osnovi signalizira protivniku da situacija postaje vruća. I bilo bi mudro da počnete razgovarati s nama o tome kako to možemo riješiti“, signalizira Rusija. A Putin je u junu izjavio da će Evropa biti "više ili manje bespomoćna" od ruskih raketnih napada, podsjetio je Hoffman.

Međutim, ruska doktrina opasna je i za Ruse. U njoj se navodi "stavljanje protupodmorničkih raketa s nuklearnim bojem glavama na površinske brodove i podmornice", ali i instaliranje na brodove "projektila s kopna koji nose nuklearne bojeve glave". Na taj načine se zanemaruje opasnosti od nošenju nuklearnog oružja na moru čak i u mirno vrijeme, a kamoli u ratu. Za razliku od strateških podmornica s balističkim projektilima koje su dizajnirane za ispaljivanje nuklearnih projektila iz dubina oceana, brod površinske flote s nuklearnim bojem glavom bio bi u mnogo većoj opasnosti od štete od oluje ili neprijatelje. Međutim, nedavne pomorske vježbe koje je naredio Putin a u kojima je simulirano korištenje taktičkog nuklearnog oružja ukazuju na to da su dokumenti koji su procurili još uvijek u skladu s trenutnom ruskom vojnom doktrinom.

Snimke vježbi pokazale su da su vojnici iz sastava Dvanaeste glavne uprave ruskog Ministarstva odbrane koje upravlja s desetak centralnih skladišta nuklearnog oružja, premještali kontejnere koji se koriste za držanje nuklearnih projektila, a sve su radili prema procedurama kakve su na snazi u pravom ratu.

William Alberque, bivši zvaničnik NATO-a, rekao je da je u spomenutom dosjeu naveden tek manji dio od stotina, ako ne i hiljada meta koje se nalaze diljem Evrope, uključujući vojne i kritične infrastrukturne ciljeve. Plan Rusije je da napadne diljem Evrope čim se njihova vojska sukobi s NATO snagama u zemljama na prvoj crti ratišta, kao što su baltičke države i Poljska“, pojasnio je Alberque.

Taktičko nuklearno oružje, koje se može lansirati s kopna, iz zraka ili brodova i podmornica, ima manji domet i manje je destruktivno od strateškog nuklearnog oružja, dizajniranog još u SSSR-u za sukob sa SAD-om. Međutim, još uvijek može osloboditi znatno više energije od bombi bačenih na Nagasaki i Hirošimu 1945. godine. Ruski predsjednik Vladimir Putin u više je navrata zaprijetio ukrajinskim evropskim saveznicima kako bi spriječio dostavu zapadne vojne potpore Kijevu. "Moraju se sjetiti da su to mala, gusto naseljena područja", rekao je u maju.

U prezentaciji se također upućuje na mogućnost takozvane demonstracije – detoniranja atomske bombe u nekom udaljenom području i prije stvarnog sukoba kako bi se uplašile zapadne zemlje. Takav napad, navodi se u dosjeu, pokazao bi "spremnost za uporabu preciznog nestrateškog nuklearnog oružja" i "namjeru korištenja nuklearnog oružja".

Alberque, bivši direktor NATO-ova Centra za kontrolu naoružanja, precizira što je strategija Kremlja: "Oni žele da strah od ruskog nuklearnog oružja bude čarobni ključ od kojeg strahuje Zapad".


(Vijesti.ba)