Kako su Rusi špijunirali u Sloveniji kroz umjetničku galeriju

Među ljudima koji su oslobođeni iz zatvora u čak sedam zemalja, u SAD-u, Rusiji, Njemačkoj, Poljskoj, Sloveniji, Norveškoj i Bjelorusiji, su i Artem Viktorovič Dultsev i Ana Valerevna Dultseva. Oni su uhapšeni i osuđeni na po 19 mjeseci zatvora zbog optužbi za špijunažu u Sloveniji. S njima se u Rusiju vratilo i njihovo dvoje djece, a osobno ih je dočekao ruski predsjednik Vladimir Putin.

Slovenačko tržište umjetnina zbog njih je dospjelo u fokus današnjeg New York Timesa. Predstavljeno je u kontekstu "priče o usnulim ruskim špijunima" koji su postali "slovenački galeristi". Navodno su Sloveniju odabrali za svoju "radnu sredinu" zbog neuređenog slovenačkog umjetničkog tržišta i loše državne kontrole.

Pomenuti ruski špijuni, koji su imali ured u poslovnoj zgradi ljubljanske Lesnine na Parmovoj, ovdje su se predstavljali kao argentinski trgovci umjetninama ili poduzetnici. Uhvaćeni su u decembru 2022. i vraćeni u Moskvu prošle sedmice u velikoj razmjeni zatvorenika.

„Već najmanje sedam godina stalno pišem i sastajem se u Ministarstvu kulture, Ministarstvu finansija uglavnom zbog velikog udjela sive ekonomije, loših propisa koji podstiču sivu ekonomiju, prodaje falsifikata, klijentelizma i korupcije na javnim tenderima, neregistriranim prodavačima i mnogih drugih anomalija slovenačkog umjetničkog tržišta, ali jednostavno nema interesa države da to područje reguliše“, rekao je Damjan Kosec, direktor Galerije SLOART i aukcijske kuće iz Ljubljane.

Tržište je prepušteno samo sebi najmanje tri ili četiri decenije, rekao je on. Prema njegovoj procjeni, siva ekonomija već dostiže udio od 60 do 80 posto. U slučaju popodnevnih prodavača, na primjer, postoji jaka zaštita čak iu zakonodavstvu, jer niko ne može tačno odrediti ko obavlja djelatnost: „Pod maskom kolekcionara, osoba može prodavati umjetnička djela do sto hiljada eura popodne poslije posla.''

Ni na sudu se ne dešava da se krivotvorine osude ili kazne. Kako kaže i Damjan Kosec, prvi put je čuo za ruske špijune kada su uhvaćeni.

On sam smatra da bi "Rusu bilo mnogo lakše da se sakrije u marketinškoj kompaniji sa nekoliko stotina zaposlenih nego na malom slovenačkom umjetničkom tržištu".

Slučaj je počeo da se razvija kada je Darja Štefančič, slovenačka slikarka, smatrala čudnim što ju je iznenada kontaktirala „opskurna online umjetnička galerija koju vodi žena iz Argentine“ i zamolila je da se pridruži njenoj listi umjetnika. Slikar je posumnjao na prevaru i brinuo se da galerija, za koju na slovenačkoj umetničkoj sceni praktično niko nije čuo, "želi samo da prevari ljude".

U suštini, njene sumnje su potvrđene - ali to je daleko nadmašilo čak i njene najmračnije zamisli. Online galerija bila je paravan za rusku obavještajnu službu, dio razrađene mreže tajnih špijuna koje je ruska vanjska obavještajna agencija SVR obučavala u Evropi da se predstavljaju kao Argentinci, Brazilci i drugi strani državljani, piše NYT.

(Vijesti.ba)