Rješenja ima, vlast ne radi: Stranci dužni 622 hiljade KM za saobraćajne kazne

Potvrđeno je ovo za Vijesti.ba iz Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine (IDDEEA). Tačan iznos, sa troškovi postupka i dodatne takes, na dan 27. juni 2024. godine iznosi 622240.95 KM KM i to je zvanični podatak kojeg smo dobili iz baze IDDEEA-e.

"Nakon uvida u pomenutu evidenciju koju tehnički vodi i održava Agencija za identifikaciona dokumenta, evidenciju i ramjenu podataka Bosne i Hercegovine, vezano za Zahtjev kojim se traži dostavljanje podataka iz evidencije novčanih kazni i prekršajne evidencije o ukupnom novčanom iznosu neplaćenih novčanih kazni za strane državljanje, koje su im izdate zbog učinjenog prekršaja u saobraćaju na prostor Bosne i Hercegovine, utvrđeno je da iznos duga na dan 27.06.2024.godine 502296 KM", naveli su nam dodajući da u isti nisu uključeni troškovi postupka i dodatne takse.

"Iznos duga sa troškovima postupka i dodatim taksama je 622240.95 KM. Informacija je sačinjena dana 27.06.2024. godine", poručili su nam iz IDDEEA-e.

MUP-ovi i GP kao da su iz različitih država

Zbog neuvezanosti sistema MUP-ova i Granične policije, stranci našu zemlju mogu napustiti, odnosno preći granici bez plaćanja kazne. Na upit koji smo poslali Graničnoj policiji BiH, obavjestili su nas da u skladu s odredbama Zakona o prekršajima BiH, unos i obradu podataka u centralnu elektronsku evidenciju o izrečenim prekršajima i prekršajnim sankcijama, imaju policijski organi svih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini.

"S tim u vezi, naglašavamo da Granična policija BiH kao policijski organ u BiH, ima nadležnost za unos i obradu podataka u elektronskoj prekršajnoj evidenciji, samo za prekršaje iz svoje nadležnosti pa samim time ne vrši praćenje realizacije izvršenja novčanih kazni izrečenih za prekršaje počinjene po Zakonu o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u BiH, zbog čega ne objedinjava, niti analizira statističke podatke, koji se odnose na naprijed navedeno", kazali su nam iz GP BIH.

FUP nenadležan, država gubi

Ministarstvo unutrašnjih polosva i Federalna uprava policije dodatno je neuvezana sa kantonalnim MUP-ovima, pa su nas za detalje uputili na deset kantonalnih MUP-ova, jer Federalna uprava policije nije nadležna za oblast saobraćaja i saobraćajnih prekršaja.

Ovaj problem pokazuje složenost i neuvezanost sistema naplate novčanih kazni u Bosni i Hercegovini te ukazuje ozbiljan problem, ali i nerad nadlažnih na iznalaženju rješenja za poboljšanje koordinacije između različitih policijskih organa i institucija.

Različite nadležnosti i odgovornosti, otežavaju praćenje i naplatu tih kazni, a na koncu je na gubitku država BIH.

Plaćanje karticom na licu mjesta

Od prije dvije godine u Hrvatskoj nije moguća gotovinska naplata saobraćajnih prekršaja na licu mjesta. Naime, susjedna zemlja je u potpunosti prešla na bezgotovinsku naplatu novčanih kazni putem POS uređaja.

Radi se o plaćanju novčane kazne karticom na licu mjestu, a iznos kazne se umanjuje za polovinu. Građanin koji plati kaznu na licu mjesta karticom u Hrvatskoj, dobit će potvrdu da su novčana kazna i troškovi postupka plaćeni, kao i slip o obavljenoj transakciji putem POS uređaja.

U Bosni i Hercegovini, iako je bilo dosta govora, ovaj sistem naplate kazni nije zaživio. U Federaciji BiH se o ovoj mogućnosti još i ne razmišlja, iako za to postoje brojni preduslovi. Jedan od njih je činjenica da Federacija BiH u svom većinskom vlasništvu ima banku, poput Union banke, preko koje bi se ovaj sistem jednostavno mogao uspostaviti.

Ako su u pitanju prekršaji koje su zabilježile nadzorne kamere, stranci bi ovakve kazne trebali plaćati na graničnim prelazima, odnosno ne bi mogli napustiti zemlju dok to ne učine. Da bi to bilo moguće GP BiH treba nabaviti postojeće tehnologije, kamere koje očitavaju registarske oznake i sistem iz kojeg automatski dobijaju podatke iz registra kazni.

I dok su svjetski trendovi odavno otišli u smjeru izbacivanja gotovine iz upotrebe, a već se ide i korak dalje od kartičnog plaćanja na plaćenje putam uređaja poput mobilnih, u BiH se još uvijek pogoduje načinu plaćanja “u kešu” koji je zapravo idealno tlo za prljavi novac i poticanje korupcije.

T. K

(Vijesti.ba)