Genocid u Srebrenici: Rezolucija UN-a izazvala raspravu na Balkanu, EU čvrsta pri stavovima

Obilježavanje je održano u Memorijalnom centru Potočari u Bosni i Hercegovini, ali i u mnogim evropskim zemljama, te u Sjedinjenim Državama, stoji u zajedničkom tekstu novinskih agencija AFP, ANSA, BTA, dpa, EFE, FENA, STA, Tanjug u okviru European Newsrooma.

Genocid je počinjen u bosanskohercegovačkom gradu Srebrenica 11. jula 1995. i narednih dana. Većina žrtava bili su bošnjački muškarci i dječaci koji su bili odvojeni od žena, djevojčica i male djece te koji su autobusima prevezeni na teritoriju pod kontrolom Armije BiH.

Prema podacima Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju u Haagu (ICTY), u masakru kojeg su počinili srpski vojnici iz BiH, ubijeno je oko 8.000 muškaraca i dječaka. Prema podacima Instituta za nestale osobe BiH, još uvijek se traga za oko 800 žrtava.

Posmrtni ostaci 14 žrtava genocida identificiranih u protekloj godini, među kojima je i jedna maloljetna osoba, ukopani su jučer u Memorijalnom centru u Potočarima, gdje je sahranjena ukupno 6.751 žrtva.

Rat u Bosni i Hercegovini odnio je približno 100.000 života između 1992. i 1995. godine. Gotovo tri desetljeća od završetka rata, balkanska nacija i dalje je duboko podijeljena po etničkim linijama.

UN je Srebrenicu stavio pod svoju zaštitu 1993. godine. Nizozemska jedinica mirovnih snaga imala je zadatak zaštititi izbjeglice u enklavi. Ali 11. jula 1995. godine jedinice Srba iz BiH zauzele su Srebrenicu. Mirovne snage nisu uspjele zaštititi žrtve. Nizozemska se 2022. godine ispričala porodici žrtava zbog njihove uloge u propustu da ih zaštite.

Kažnjavanje počinitelja

ICTY i Međunarodni sud pravde u Haagu (ICJ) pravno su utvrdili da je u Srebrenici počinjen genocid.

Tadašnjem političkom poglavaru Srba iz BiH Radovanu Karadžiću i Ratku Mladiću, komadantu Vojske Republike Srpske, ICTY je izrekao doživotne kazne zatvora. Osim njih, još najmanje 47 umiješanih osoba osuđeno je za zločine u Srebrenici, dobivši ukupno više od 700 godina zatvora.

Negiranje genocida u Srebrenici praktički je državna politika u Srbiji i entitetu Republika Srpska. Mnogi građani s tih područja počinitelje vide kao heroje.

Usvajanje Rezolucije UN-a

Genocid u Srebrenici 1995. godine ubuduće će se obilježavati u cijelom svijetu 11. jula, nakon glasovanja Opće skupštine Ujedinjenih naroda u New Yorku krajem maja ove godine. Taj će se dan službeno obilježavati od sljedeće godine.

Rezolucija koju su napisale Njemačka i Ruanda – zemlje sinonim za genocid u 20. stoljeću – dobila je 84 glasa za, 19 protiv i 68 suzdržanih i proglašava 11. jula ''Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici''.

Podupiratelji su bili SAD, Velika Britanija, veći dio EU, brojne muslimanske zemlje i cijela bivša Jugoslavija, s izuzetkom Srbije, između ostalih. Kina i Rusija glasale su protiv rezolucije UN-a, kao i Mađarska koja je članica EU-a. Tri zemlje članice EU-a, Cipar, Slovačka i Grčka, bile su suzdržane.

Glasovanje je izazvalo međunarodnu buru i kontroverzu među balkanskim zemljama. Neke su države imale različite interne pozicije. Primjerice Bugarska, gdje se prema medijskim izvještajima kabinet privremenog premijera Dimitra Glavcheva pokušao povući iz rezolucije UN-a.

Izvori tvrde da je Glavchev uputio diplomatsku poruku stalnoj predstavnici Bugarske pri UN-u, Lachezari Stoevoj, zahtijevajući promjenu bugarskog stava u posljednjem trenutku prije glasovanja u UN-u o rezoluciji o Srebrenici. Stoeva je navodno ignorirala Glavchevove upute i Bugarska je podržala rezoluciju, koju je također supotpisala.

Komentirajući stajalište Bugarske, predsjednik zemlje Rumen Radev rekao je da je neprimjereno da vlada pokazuje oklijevanje i nedosljednost s obzirom da je zemlja koautor.

Napetost između Srbije i Bosne i Hercegovine

Usvajanje rezolucije naišlo je na oštro protivljenje srbijanske vlade i lidera Republike Srpske, koji umanjuju važnost zločina i odbijaju ga priznati kao genocid.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, koji je posebno doputovao u New York na glasanje, tvrdio je da rezolucija neće donijeti pomirenje između Bošnjaka i Srba u BiH, nego će ''otvoriti Pandorinu kutiju i potaknuti podjele i regionalnu krizu na Balkanu''.

Narodna skupština Republike Srpske, jednog od dva entiteta u Bosni i Hercegovini, u aprilu prošle godine usvojila je dokument kojim se negira genocid u Srebrenici iz 1995. godine.

U dokumentu se također tvrdi da žrtve masakra nisu bili civili, kako je dokazao Haaški sud, već ''ratni zarobljenici'', a njihov broj se procjenjuje na ''između 1500 i 2000, najviše 3000'' (u usporedbi s brojem od 8000 kako je naveo sud u Haagu).

Suprotstavljeni stavovi unutar Bosne i Hercegovine

Obilježavanje genocida u Srebrenici 11. jula službeno se ne provodi na državnoj razini u Bosni i Hercegovini zbog dubokih političkih podjela unutar zemlje.

Već petu godinu zaredom Vijeće ministara Bosne i Hercegovine nije donijelo odluku o proglašenju 11. srpnja Danom žalosti. Ovaj prijedlog je odbijen zbog prava veta zamjenika predsjedatelja Vijeća ministara iz entiteta Republika Srpska.

Narodna skupština Republike Srpske usvojila je izjavu u kojoj prosvjeduje protiv Rezolucije UN-a, a predsjednik tog entiteta Milorad Dodik kazao je da bi usvajanje rezolucije nanijelo nepopravljivu štetu i ''označilo kraj BiH''. Zaprijetio je da će se Republika Srpska, u kojoj se nalazi Srebrenica, odvojiti od Bosne i Hercegovine.

S druge strane, brojni domaći i međunarodni dužnosnici ističu važnost obilježavanja genocida u Srebrenici, jer ono služi kao podsjetnik na stalnu predanost izgradnji sigurnije i pravednije budućnosti za sve.

EU upozorava: Nema mjesta u Uniji za one koji negiraju masakr u Srebrenici

Visoki predstavnik Europske unije za vanjske poslove Josep Borrell i povjerenik za susjedstvo i proširenje Olivér Várhelyi izdali su zajedničku izjavu povodom 29. godišnjice genocida.

- Genocid u Srebrenici jedan je od najmračnijih trenutaka moderne europske povijesti. Pozivamo lidere da odbace retoriku podjela i rade na istini, pravdi, povjerenju i dijalogu - napisali su u zajedničkoj izjavi u utorak. Obojica su poručili da u EU ''nema mjesta'' za one koji negiraju genocid u Srebrenici, koji pokušavaju ''prepraviti povijest'' i koji ''veličaju ratne zločince''.

Također su podsjetili da je dogovor čelnika EU o otvaranju pregovora o članstvu za Bosnu i Hercegovinu u martu 2024. ''ključna prilika'' za zemlju da ''napreduje s reformama'' koje će ojačati demokraciju.

- Ponavljamo našu nedvosmislenu opredijeljenost za budućnost Bosne i Hercegovine u EU kao jedinstvene i suverene zemlje - dodali su.

Štoviše, Evropska komisija, upitana u utorak na konferenciji za novinare o "mogućnosti suspenzije" pregovora sa Srbijom ako se vlasti te zemlje budu protivile osudi genocida, potvrdila je moguće posljedice na odgovarajuće procjene za pristupanje.

- Ako netko postupi protiv načela i temeljnih kriterija EU-a, to će se odraziti na preporuke Komisije ili na odluke država članica prilikom odlučivanja o koracima koje treba poduzeti za tu određenu zemlju – rekao je glasnogovornik Evropske komisije.

Evropski lideri nadalje su istaknuli da "liječenje rana iz prošlosti" zahtijeva "prepoznavanje i podučavanje povijesnih činjenica, odavanje počasti i sjećanje na žrtve, identificiranje onih koji se još uvijek vode kao nestali i privođenje pravdi svih počinitelja".

Na konferenciji o genocidu u Sarajevu uoči 29. obljetnice, predsjednica Slovenije Nataša Pirc Musar istaknula je da je međunarodna zajednica dužna zaustaviti genocidna djela. Ona smatra da je to važno, ne samo zbog zločina koji su se dogodili u Srebrenici, već i zbog zločina uzrokovanih prekršenim obećanjem "nikad više" širom svijeta.

Pirc Musar pozvala je na kontinuirani rad na prepoznavanju i sprječavanju genocidnih djela i očuvanju ljudskog dostojanstva za sve, osvrćući se na situaciju u Gazi.

- Ono što se događa u Gazi je poraz čovječanstva. Političari moraju prestati gledati u stranu i moraju djelovati protiv genocidnog ponašanja – zaključila je Musar.

(Vijesti.ba/FENA)