10.07.2024 / 09:40 BiH - Sarajevo

KCUS: Ponovo moguća ugradnja kohlearnih implantata za najmlađe pacijente

Klinika za bolesti uha, nosa i grla sa hirurgijom glave i vrata KCUS-a ponovo je počela sa ugradnjom kohlearnih implantata kod djece, a prvi implantat ugrađen je početkom protekle sedmice. Ova usluga je uslijed pandemije Covida i ostalih poteškoća bila nedostupna tokom protekle četiri godine u KCUS-u, zbog čega su djeca s oštećenjem sluha pomoć tražila izvan Bosne i Hercegovine.

Zahvaljujući trudu i zalaganju ljekara s Klinike za bolesti uha, nosa i grla sa hirurgijom glave i vrata i menadžmenta KCUS-a u saradnji s prof dr. Wolf-Dieter Baumgartnerom, ekspertom za ugradnju slušnih implantata pri Univerzitetskoj klinici za bolesti uha, grla i nosa MedUni/AKH iz Beča i prim.dr Đenadom Hodžićem iz KB Zenice u KCUS-u se ponovo radi ugradnja kohlearnih implantata.

„Od 2001.godine do danas na Klinici za ORL i maksilofacijalnu hirurgiju ugradili smo 40 kohlearnih implantata. Nažalost, imali smo prekid u trajanju od četiri godine zbog pandemije ali i određenih poteškoća s kojima smo bili suočeni. U saradnji s profesorom Baumgartnerom i kolegom Hodžićem aktivno radimo na edukaciji našeg tima, te je od sada liječenje djece s oštećenjima sluha omogućeno u Bosni i Hercegovini bez potrebe za odlaskom bilo gdje izvan naše zemlje“ – kazala je doc.dr Sarajlić.

Doc.dr Zehra Srajlić je u audiološkom timu koji radi snimanje i odabir pacijenata koji potom budu predočeni Komisiji za kohlearnu implantaciju, a nakon odabira pacijenata se vrši ugradnja implantata.

„Imali smo veliki broj djece koja su čekala na audiološku obradu, ali smo naporom naših ljekara i anestezioloških timova uradili veliki broj snimanja. Dnevno snimamo po desetero djece, radimo u popodnevnim satima ali i subotom, kako bismo uradili što više audioloških snimanja. Naravno, imamo i nove slučajeve ali mislim da ćemo ovim tempom uspjeti završiti sve na vrijeme bez čekanja, kako bismo što ranije dijagnostikovali djecu i ustanovili ko je od njih za ugradnju kohlearog implantata, a kome je potreban neki drugi vid pomoći i terapije“, ističe doc.dr Sarajlić.

Doc dr. Sarajlić pojašnjava da kohlearni implantat pomaže kod teških oštećenja sluha, jer je u ovakvim slučajevima nedostatan slušni aparat, te je implantat neophodan kako bi djetetu pružili najbolji način amplifikacije sluha, odnosno kako bi dijete što bolje osposobili za slušanje, a samim tim i za govor.

„Prije svega neophodno je uraditi temeljitu analizu sluha da se ustanovi o kojem stepenu oštećenja se radi. Ako se radi o kohlearnom tipu oštećenju sluha to je indikacija za kohlearni implantat, dok se z amanje oštećenje sluha daje slušni aparat. U slučaju slušne neuropatije, odnosno oštećenje sluha u višim partijama onda nemamo koristi od kohlearnog implantata, već je tu jedino rješenje moždani implantat“, pojašnjava doc.dr Sarajlić.

Doc.dr Sarajlić naglašava da je u procesu liječnja djeteta neophodan i kontinuiran angažman logopeda, psihologa, pedagoga, surdopedagoga i neuropedijatara koji čine neizostavan dio tima koji radi na rehabilitaciji i razvoju govora kod djeteta. Proces rehabilitacije je dugotrajan, pogotovo ako su djeca potpuno gluha ili imaju velika oštećenja sluha.
VD Generalna direktorica KCUS-a, prof.dr Hajrija Maksić izrazila je zadovoljstvo činjenicom da se u ovoj zdravstvenoj ustanovi ponovo pruža ovako značajna zdravstvena usluga, te podržala trud i zalaganje ljekara i medicinskog osoblja.
„Raduje me da smo ponovo počeli s ugradnjom kohlearnog implantata, za što imamo educiran i stručan kadar ali i sve ostale uvjete kao i bilo koji drugi zdravstveni centar izvan BiH. Kao ljekar pedijatar sam se mnogo puta uvjerila da je uz stručnu pomoć i njegu za uspješan oporavak djeteta od velikog značaja blizina i podrška porodice.

Liječenje izvan naše zemlje je samo po sebi teško za dijete i roditelje, a osim toga iziskuje i značajna finansijska sredstva. S toga, aktivno radimo na ponovnom uvođenju usluga koje su iz određenih razloga prekinute, ali i širenju postojećih usluga u svim segmentima našeg rada, kako bismo u potpunosti prekinuli praksu odlaska na liječenje izvan BiH. Edukacija i stručno usavršavanje ljekara i medicinskog osoblja jedan je od ključnih prioriteta, a kontinuirano radimo i na uspostavljanju i unaprijeđenju saradnje s uvaženim kolegama iz inostranstva u svim oblastima našeg rada“ – izjavila je prof.dr Maksić.


(Vijesti.ba)

Izdvajamo