Erdoğan i Putin razgovarali o Ukrajini, Gazi i Siriji

Erdoğan je pozvao Putina u Tursku, a Putin je prihvatio poziv tokom njihovog sastanka. Očekivana posjeta ruskog predsjednika ovog proljeća je odgođena. Putin je u televizijskim izjavama rekao da Rusija i Turska zajedno provode strateške projekte, dok je Erdoğan rekao da će preduzeti značajne korake, posebno u projektima nuklearnih elektrana.

Putin je rekao da se rusko-turski odnosi razvijaju uprkos svim izazovima. "U proteklih nekoliko mjeseci došlo je do pada u obimu trgovine, ali naš godišnji obim trgovine iznosi 55 milijardi dolara. Naši projekti se provode po planu. Razgovarat ćemo o našim budućim ciljevima (za poboljšanje odnosa). U bliskom smo kontaktu," rekao je prije nego što je sastanak zatvoren za novinare.

Vladimir #Putin ŞİÖ zirvesi marjında Türkiye Cumhurbaşkanı Recep Tayyip #Erdoğan ile görüşüyor pic.twitter.com/ZJumkpHOVX

— RusEmbAnkara (@RusEmbTurkey) July 3, 2024

Sa svoje strane, Erdoğan je rekao da je prošlo dosta vremena otkako se posljednji put susreo sa svojim "uglednim prijateljem" Putinom. "Bili smo uključeni u telefonsku diplomatiju, ali naši saradnici su uvijek u kontaktu," rekao je. Erdoğan je rekao da će Turska i Rusija preduzeti ozbiljne korake za nuklearne elektrane, te da su u toku razgovori o novoj elektrani u Sinopu, turskoj provinciji na Crnom moru.

"Vjerujemo da možemo preduzeti značajne korake. Naš ministar energetike i prirodnih resursa je u razgovorima sa svojim ruskim kolegom. BOTAŞ (turski državni operater gasovoda) ima iskrene odnose sa Gazpromom (iz Rusije). Za sada, naš primarni cilj je pokretanje Akkuyu," rekao je, misleći na elektranu koju je izgradila ruska Rosatom u južnoj Turskoj.

Erdoğan je rekao da je trenutni obim trgovine mali i da je njihov cilj dostizanje 100 milijardi dolara. "Imamo potencijal da to postignemo," rekao je. Erdoğan je također pohvalio priliv turista iz Rusije u Tursku, spominjući oko 7 miliona turista koji godišnje posjećuju njegovu zemlju.

"Pridajemo važnost gostovanju ruskih turista u Turskoj i odlučni smo (povećati taj broj) sve dok ruski turisti vole Tursku," rekao je.

"S obzirom na ove tople odnose, želio bih da vas ugostim u Turskoj što je prije moguće," rekao je Erdoğan Putinu.

"Definitivno ću doći," odgovorio je Putin.

Direkcija za komunikacije Predsjedništva navela je u saopćenju nakon sastanka da su Putin i Erdoğan razgovarali o ratovima u Ukrajini i Gazi te kako okončati sukob u Siriji i boriti se protiv terorizma, uz stanje bilateralnih odnosa.

"Predsjednik Erdoğan rekao je Putinu da će Turska nastaviti ulagati napore za prevladavanje mira u svojoj regiji i svijetu. Rekao je da Turska može pružiti osnovu za pomirenje između Rusije i Ukrajine kako bi se sukob prvo okončao primirjem, a zatim trajnim mirom," navodi se u saopćenju.

Erdoğan je također rekao Putinu da je moguće "pravedno mirno rješenje koje će odgovarati objema stranama," navodi se u saopćenju.

Erdoğan i Putin također su razgovarali o izraelskim napadima u Palestini i prijetnjama prema Libanonu. Erdoğan je rekao ruskom lideru da napadi i prijetnje ciljaju regionalni i globalni mir, dodajući da bi se proširenje sukoba štetno odrazilo na regionalne zemlje i da bi međunarodna zajednica trebala poduzeti akciju kako bi zaustavila Izrael.

O Siriji i borbi protiv terorizma, Erdoğan je rekao Putinu da je njegova zemlja odlučna u zaustavljanju pokušaja uspostavljanja "teroristana" u blizini i naglasio važnost "konkretnih koraka za okončanje nestabilnosti koja pruža plodno tlo za terorizam, posebno u Siriji," dodajući da je Turska spremna za saradnju po tom pitanju.

Ranije u srijedu, Kremlj je potvrdio da će Putin i Erdoğan imati produženi sastanak na marginama samita. Glasnogovornik Dmitry Peskov izjavio je da će razgovori pokriti Ukrajinu, Siriju i bilateralne odnose.

Turska je među rijetkim zemljama koje su održale dobre odnose s Rusijom i Ukrajinom tokom sukoba između te dvije zemlje. Posredovala je u sporazumu o žitu u sjeni sukoba i ugostila razmjenu zarobljenika između Rusije i Ukrajine. U Siriji se dvije strane razlikuju, s Rusijom koja podržava Assadov režim, dok Turska dugo vremena se protivila sukobu režima s opozicionim snagama. Ipak, i Erdoğan i sirijski Bashar Assad nedavno su signalizirali da bi mogli poduzeti korake za normalizaciju odnosa zamrznutih od izbijanja građanskog rata 2011. godine. Rusija je ranije posredovala u razgovorima između režima i Ankare, iako oni nisu proizveli konkretne rezultate. Neki mediji čak su tvrdili da bi se Erdoğan mogao susresti s Assadom u Astani, iako ni Sirija ni lider režima nisu službeno pozvani na samit. Peskov je novinarima rekao da je Rusija zadovoljna mirovnim procesom vezanim za Siriju i da Rusija ulaže napore po tom pitanju.

"Bit ćemo zadovoljni ako proces postigne više uz doprinos susjednih zemalja," rekao je Peskov, misleći na Tursku, koja dijeli dugu granicu sa Sirijom.

Samit, kojem će prisustvovati šefovi država i vlada iz 16 zemalja, fokusirat će se na regionalnu sigurnost i saradnju u oblastima od energije i zdravstva do obrazovanja, transporta, ekonomske, kulturne i humanitarne saradnje. Devetočlani SCO, koji obuhvaća ogromno područje od Moskve do Pekinga, uključuje oko polovinu svjetske populacije. Njegovi stalni članovi su ovogodišnji domaćini: Kazahstan, Indija, Kina, Kirgistan, Pakistan, Rusija, Tadžikistan, Uzbekistan i Iran. Ove godine se očekuje da će se pridružiti Bjelorusija nakon što joj je na samitu SCO 2023., održanom virtualno u Indiji, rečeno da će postati članica.

Samit će se također fokusirati na primirje u Gazi, gdje je Izrael ubio hiljade nevinih Palestinaca od početka novog sukoba u oktobru prošle godine. Očekuje se da će okupljanje biti zaključeno s više od 20 dokumenata o saradnji i drugim pitanjima.

Turska je posljednji put pozvala na uspostavu radne grupe na tehničkom nivou za rad na "mega mreži" u okviru SCO. Prijedlog, koji je prenio ministar energetike i prirodnih resursa Alparslan Bayraktar, iznesen je na marginama četvrtog sastanka ministara energetike SCO-a u Astani. Turska nije punopravna članica SCO-a, ali je dijaloški partner organizacije od 2012. godine.

"Ako članice odobre, željeli bismo ugostiti prvi tehnički sastanak ove radne grupe u Turskoj ove jeseni ili narednog proljeća 2025. godine," rekao je Bayraktar na sastanku. Ministar je također ukazao na potencijal među zemljama članicama za daljnje unapređenje tehnologija energetske tranzicije i obraćanje više tržištima globalno putem međunarodne saradnje.

"Naše zemlje su blagoslovljene obilnim resursima, uključujući prirodne resurse poput nafte, plina, minerala i ljudskih resursa, kao i institucija poput univerziteta i istraživačkih centara. Zajedničkim radom možemo učinkovitije iskoristiti ove resurse i osigurati da se koristi široko dijele," rekao je.

(Vijesti.ba)