NATO članice dogovorile 40 milijardi eura vojne pomoći Ukrajini

Glavni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg zatražio je od saveznika da pristanu na višegodišnju obavezu kako bi se nastavilo pomagati Kijevu na istom nivou kao od početka ruske invazije 2022., u iznosu od otprilike 40 milijardi eura na godinu. Države članice nisu, međutim, podržale Stoltenbergov originalni zahtjev nego dogovor uključuje odredbu da će se doprinose saveznika preispitivati na budućim samitima NATO-a, po diplomatu.

Saveznici su odlučili da će kroz idućih godinu dana pripremiti dva izvještaja kako bi se utvrdilo koja zemlja šalje šta Ukrajini, rekao je diplomat, kako bi se ispunili zahtjevi za većom transparentnošću u pogledu raspodjele tereta među saveznicima.

Države članice "imat će za cilj ispuniti ovo obećanje putem proporcionalnih doprinosa", glasi dogovor. Financijska obaveza dio je šireg paketa za Ukrajinu koji će čelnici NATO-a dogovoriti na sastanku u Washingtonu od 9. do 11. jula.

Saveznici su u junu odlučili da će NATO preuzeti veću ulogu u koordinaciji vojne pomoći Ukrajini, odnosno da će zamijeniti SAD s obzirom na to da se Donald Trump, NATO-skeptik, nastoji vratiti u Bijelu kuću.

Nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022., SAD je okupio prijateljske zemlje na aerodromu u Ramsteinu u Njemačkoj, osnovavši grupu nacija koja sada ima oko 50 članica i koja se redovno sastaje kako bi odgovorila na zahtjeve Kijeva za oružjem obećanjima donatora.

Tzv. Grupa iz Ramsteina nastavit će postojati kao politički forum predvođen SAD-om, ali NATO će preuzeti vojni radni nivo koji koordiniše isporuke oružja i obuku ukrajinskih vojnika. Koordinacijom pod kišobranom NATO-a u određenoj se mjeri osigurava "štit protiv Trumpa". Savez dobiva direktniju ulogu u ratu protiv Rusije, ali se ne obavezuje na slanje vlastitih vojnih snaga.

No diplomati priznaju da bi to moglo imati ograničen efekat budući da je SAD dominantna sila unutar NATO-a i osigurava većinu oružja za Ukrajinu. Dakle, ako Washington bude želio smanjiti zapadnu pomoć Kijevu, to će ipak moći učiniti.

Uz to, saveznici se još ne slažu oko toga treba li i kako pojačati NATO-ove jezične formulacije u pogledu budućeg primanja Ukrajine u Savez.

Službeno stajalište NATO-a je da će Ukrajina jednoga dana ući u NATO, ali ne dok je zemlja u ratu. "Budućnost Ukrajine je u NATO-u", rekli su čelnici Saveza na samitu u Vilniusu prošle godine.

Neki saveznici žele pojačati tu jezičnu formulaciju, sugerišući da bi samit mogao reći da je ukrajinski put prema članstvu "nepovratan", po diplomatima.

(Vijesti.ba)