Vojni analitičar iz SAD-a: Izrael rizikuje rat zbog Netanyahuovog političkog opstanka

Harrison Mann, major u Odbrambenoj obavještajnoj agenciji koji je prošlog mjeseca napustio vojsku zbog američke podrške izraelskom ratu u Gazi, također je rekao da bi tako katastrofalan novi rat uvukao SAD u regionalni sukob.

Guardian navodi da, uprkos najava Izraelskih odbrambenih snaga (IDF) u junu da je planiranje libanske ofanzive završeno i sve ratobornijoj retorici izraelskih političara, američki zvaničnici privatno govore da je Netanyahuova vlada svjesna koliko bi rat s Hezbollahom bio opasan i da on to ne želi.

Mann, najviši američki vojni oficir koji je do sada dao ostavku zbog Gaze, rekao je da je procjena optimistična i da postoji veliki rizik da Izrael krene u rat na svojoj sjevernoj granici iz unutarpolitičkih razloga, na čelu s premijerom čija vlast u velikoj mjeri zavisi od toga da zemlja bude u ratu, s obzirom na optužbe za korupciju s kojima se suočava.

“Znamo konkretno da izraelski premijer mora nastaviti da bude ratni lider ako želi da produži svoju političku karijeru i da izbjegne sud, tako da postoji motiv“, rekao je Mann u intervjuu.

Dodao je da bi bilo koja izraelska vlada bila osjetljiva na politički pritisak desetina hiljada Izraelaca raseljenih iz pograničnog područja zbog Hezbollahovih raketnih i artiljerijskih napada.

Povrh toga, izraelski vojni establišment uvjeren je da se što prije mora suočiti s teško naoružanim šiitskim militantima koje podržava Iran. Mann je naveo da su Izraelci pogrešno izračunali troškove novog rata u Libanu.

“Ne znam koliko su realne njihove procene o razaranju koje bi Izrael pretrpio, i prilično sam siguran da nemaju realnu ideju o tome koliko bi bili uspješni protiv Hezbollaha“, rekao je bivši vojni oficir i obaveštajni analitičar.

Istakao je da je izraelska vojska itekako svjesna da ne može zadati odlučujući udarac Hezbollahovim vojnim sposobnostima preventivnim napadima jer su rakete, projektili i artiljerija ukopani u planinski libanonski krajolik.

Umjesto toga, Mann je rekao da će ID pokrenuti napade na vođe Hezbollaha i bombardovati šiitska stambena područja kako bi demoralizirali bazu podrške pokreta, što je taktika poznata kao doktrina Dahiya, po distriktu Dahiya u Bejrutu koji je Izrael ciljao u ratu 2006. godine.

“To nije stvarna pisana doktrina, ali mislim da možemo biti vrlo sigurniu procjeni da je bombardovanje civilnih centara kao način da se primora neprijatelj jasno prihvaćeno i zajedničko uvjerenje u IDF-u i izraelskom rukovodstvu. Upravo smo ih vidjeli kako to rade u Gazi u posljednjih devet mjeseci”, rekao je Mann, ali je naglasio da bi takav plan imao suprotne rezultate.

“Oni misle da bi pokretanje preventivnog napada uspješno odvratilo Hezbollah i učinilo Izrael sigurnijim, i mislim da to pokazuje granice njihovog strateškog razmišljanja i planiranja općenito”, rekao je.

Mann predviđa da će Hezbollah pokrenuti masovni raketni napad ako bude smatrao da se suočava sa egzistencijalnom prijetnjom.

“Oni vjerovatno imaju sposobnost da barem djelimično savladaju izraelsku protivvazdušnu odbranu, napadnu civilnu infrastrukturu širom zemlje i nanesu nivo razaranja Izraelu za koji nisam siguran da je Izrael zaista ikada iskusio u svojoj historiji – svakako ne u svojoj nedavnoj historiji”, rekao je Mann.

U nemogućnosti da uništi Hezbollahov arsenal u zraku, IDF bi pokrenuo kopnenu ofanzivu na južni Liban, što bi nosilo visoku cijenu izraelskih žrtava. Mann je upozorio da bi granatiranje izraelskih gradova u međuvremenu onemogućilo administraciji Joea Bidena da, uoči izbora, odbije Netanyahuove apele da se SAD više uključe.

“Naše najmanje eskalirajuće učešće bit će moguće udaranje na linije snabdijevanja ili povezane ciljeve u Iraku i Siriji kako bi se pomoglo u prekidu komunikacijskih linija i naoružanja koje se šalje Hezbollahu”, rekao je Mann.

“Ali to je samo po sebi rizično, jer ako počnemo to činiti, neki od ljudi koje smo pogodili mogli bi biti članovi Hezbollaha, ali bi mogli biti i IRGC [Iranska Islamska revolucionarna garda]”, dodao je.

Rekao je da misli da će Bidenova administracija nastojati izbjeći bilo kakav direktan sukob s Iranom, ali će rizik od takvog sukoba ionako porasti.

“Vjerujem da administracija to neće učiniti, ali mislim da će između nas ili Izraelaca koji udaraju na iranske ciljeve izvan Irana, rizik od eskalacije također postati mnogo veći“, rekao je Mann.

Mann je prvi put podnio ostavku u novembru i ona je stupila na snagu u junu. U maju je objavio pismo o ostavci na platformi društvenih medija LinkedIn, rekavši da je američka podrška izraelskom ratu u Gazi “omogućila i osnažila ubijanje i izgladnjivanje desetina hiljada nevinih Palestinaca“.

Kao potomak evropskih Jevreja, Man je napisao: “Odgajan sam u posebno strogom moralnom okruženju kada je u pitanju snošenje odgovornosti za etničko čišćenje”.

On je rekao da je odgovor njegovih bivših kolega od kada je dao ostavku uglavnom bio pozitivan.

“Mnogo ljudi sa kojima sam radio mi se obratilo, puno ljudi sa kojima nisam radio također, i izrazili su da osećaju isto. To nije samo generacijska stvar. Postoje prilično stariji ljudi dijele taj osjećaj”, naveo je on, prenosi Guardian.

(Vijesti.ba)