Forto: Dijaspora je jedan od najvećih potencijala BiH

- Cilj nam je kao i svake godine okupiti pripadnike dijaspore i lokalnih poduzetnika da međusobno komuniciraju i nađu nove načine za ostvarivanje poslovnih odnosa. U BiH veliki je problem odlazak mladih ljudi, ali i odlazak ljudi općenito. Ti ljudi koji su postali dijaspora često su uspješni u zemljama u koje su otišli, a naš cilj je da prepoznaju da se isplati investirati u BiH i surađivati s lokalnim kompanijama te da taj način mogu ostvariti dodatne zarade, kao i da se potencijalno mogu ostvariti postojeće investicije ili mogu otvoriti nove kompanije - kazao je direktor INTERA Tehnološkog parka (TP) Vedran Šimunović.

Ukazao je na nekadašnji temeljni problem nedostatak posla, a danas nedostatak ljudi koji će raditi poslove.

- INTERA TP nastala je 2011., a 2013. bila je prva Connecto konferencija. Tada je temeljni problem bio nedostatak posla, a danas je temeljni problem nedostatak ljudi koji će raditi poslove i to je imalo veliki utjecaj upravo na dijasporu. Sada moramo privući ljude iz dijaspore da dođu nazad u BiH i da rade odavde. No, da bi ih privukli oni moraju imati jednake uvjete kao u inozemstvu u smislu plaća, te tako dobili realno bolje životne uvjete - kazao je Šimunović.

Dodao je kako je prema procjenama iz BiH u zadnjih deset godina otišlo oko 600 hiljada ljudi.

- Kada gledate računicu obrazovanja i koliko ono košta, to je direktni gubitak od 131 milijardu maraka koje smo izgubili u zadnjih deset godina. Možda se to ne mjeri na taj način, a možda bi i trebalo. A s druge strane, prema nekim procjenama u odnosu na BDP, kad jedna osoba ode ona pravi trošak za državu i sve nas otprilike 100.000 godišnje. Dakle mi gubimo ogroman kapital samo kroz odlazak ljudi. Jedino rješenje je ovdje stvarati tako dobre uslove, a možemo to jer imamo sav potencijal da se ljudi počnu vraćati i raditi na globalnom tržištu iz Bosne i Hercegovine - kazao je Šimunović.

Vlasnik Ruff Cyclesa Petar Desnica kazao je kako je u BiH našao dobro educiranu i motiviranu ekipu koja ga može pratiti u realizaciji svojih snova i ići s njim u rizike.

- Inače sam iz Zadra, živim u Njemačkoj, a naše sve tvornice i operacije su u BiH. Ja u BiH osjećam samo pozitivne stvari. Suvlasnik sam porodične GS grupacije koja drži jednu tvornicu u Travniku i nismo razočarani nego nam je dobro ovdje. Imamo odlične uslove i rastemo, a trenutno imamo oko 750 zaposlenih u BiH. Ove godine se otvaraju dvije nove tvornice; jedna u Prozor-Rami i druga u Novom Travniku tako da ćemo i dalje investirati jer mislim da je ovdje bolji život nego u Njemačkoj. Mislim da oni koji žele otići tamo neće svoju sreću naći, radit će od jutra do večeri, uvijek će ih se gledati kao strance i mislim da će se vratiti za par godina i bit će im dobro - kazao je Desnica.

Ministar komunikacija i prometa BiH Edin Forto naglasio je kako je jedan od najvećih potencijala koje Bosna i Hercegovina posjeduje trenutno u inozemstvu.

- Ja ih volim zvati našim ljudima koji žive vani. Jako je bitan i sam koncept koji vidimo ovdje u tehnološkom parku gdje se sastaju naučno-istraživačke institucije, univerziteti, privatni sektor što je jako bitno za BiH. Dokazano je da svaka marka uloženo u naučno-istraživački rad vraća četverostruko kroz ekonomsku aktivnost. Zbog toga, kao neko ko dolazi iz državnog sektora, stalno zagovaram da država ulaže u ovakve projekte upravo zbog ovog omjera ulaganja. To nikad nije podrška koja je neka vrsta troška nego je uvijek ulaganje u ekonomsku aktivnost - ocijenio je ministar.

Smatra kako je INTERA TP takozvani evropski digitalni informacijski hub.

- Kao ministar nedavno sam potpisao međunarodni sporazum BiH s Europskom komisijom vezano za digitalnu Europu, a INTERA je europski digitalni informacijski hub i želim reći da ukoliko oni budu imali kapaciteta okupiti naučno-istraživačke ustanove, privatni sektor, univerziteta i možda i neke državne institucije i konzorcije, možemo zajedno nastupiti prema Evropskoj komisiji i uzeti poticajna, bespovratna sredstva koja su na raspolaganju.

Radi se o milijardama eura za cijelu Evropu i Zapadni Balkan, a do sada je BiH iz ovih fondova povukla ravno nula eura i uvjerljivo smo posljednji u regiji po tome. Imajući u vidu da smo sada potpisali navedeni sporazum ono što možemo je pokušati sustići ono što su drugi već postigli - istaknuo je Forto.

Gradonačelnik Mostara Mario Kordić podsjetio je kako Grad Mostar tokom cijelog mandata ove gradske uprave poziva privatnike da budu partneri.

- Sve ono što radimo donoseći odluke u Gradskom vijeću je upravo u tom smjeru da pojednostavimo tu 'šumu' administracije koja je često odvraćajući faktor od ulaganja u ovu regiju. Čak i neke odluke koje smo donosili su direktno bile poziv govore da smo jako angažirani da probamo podići ekonomsku aktivnost u Mostaru. Sve ono što smo radili zadnje tri i pol godine u kontekstu donošenja planova za industrijske zone i sve ostalo je potvrda naše opredijeljenosti za investicije u Mostaru. Nije sve tako bajno, imamo ozbiljnih problema kad je u pitanju državno zemljište te smo direktno u kontaktu s OHR-om i pokušavamo naći neki model bez želje da se petljamo u državne teme i nacionalne priče, nego ostajemo na lokalnom nivou - kazao je Kordić.

Kad je u pitanju privlačenje investicija u Mostar, dodaje kako je Grad trenutno partner s USAID-om.

- Naša tema upravo je dijaspora i projekti koji se tiču IT-a. Sa zadovoljstvom mogu reći da su četiri lokalne firme u Mostaru zagovorile sve kriterije koje smo tražili i da se već ti projekti događaju na terenu. Budžet Grada Mostara isto tako ima ogromni potencijal kad je ekonomija u pitanju, jedan zamašnjak da nastavimo ovu građevinsku operativu koja je krenula zadnje tri godine. Mi kao Grad dat ćemo dodatni napor privatnom sektoru jer bez njih sve ide sporije, puno su inovativniji i brži i nema nikakvog razloga da zajedno ne radimo na prosperitetu ove države - kazao je Kordić.

Konferencija će trajati do četvrtka, 27.juna, a organizatori su INTERA TP, GIZ kroz BOOST Projekt, sufinanciran od Evropske unije i njemačke Vlade kroz projekt EU4DigitalSME, kao i Enterprise European Network (EEN).

(Vijesti.ba / FENA)