14.06.2024 / 07:33 Svijet - Iza zatvorenih vrata

Ovako Ukrajina pretvara zatvorenike u branioce države

Ovako Ukrajina pretvara zatvorenike u branioce države
Foto: X / AFP

Komandant Dmitro Kukarčuk govori tiho, ali odlučno. Držeći svoje tetovirane ruke iza leđa, priča muškarcima, redom osuđenicima, o svom iskustvu u borbi za Ukrajinu u Bahmutu i Avdijevki.

Kukarčuk (34) nalazi se u zatvoru u centralnoj Ukrajini, gdje pokušava da regrutuje fizički jake, zdrave i motivisane zatvorenike u svoju jedinicu, 3. samostalnu jurišnu brigadu.

Više od dvije godine od početka potpune ruske invazije, ukrajinska vojska se bori da popuni svoje iscrpljene redove. Kako bi to riješila, vlada je prošlog mjeseca uvela novi zakon kojim se dozvoljava zapošljavanje osuđenika. Ovo omogućava da osobe koje ispunjavaju određene uslove budu uslovno puštene na slobodu ako potpišu ugovor o služenju vojnog roka.

Kukarčuk zatvorenicima ne obećava mnogo. "Neće biti lako. Ali kada dođete kod nas, dođete u porodicu", kaže on muškarcima i objašnjava da brigada neće imati posebne "kaznene" jedinice. Umjesto toga, kaže on, regrutovani zarobljenici će biti integrisani u postojeće bataljone.

Neki muškarci pažljivo slušaju, drugi se smiju.

Ali čak i oni koji su se smijali počinju obraćati pažnju kada Kukarčukov kolega uzima riječ. Čovjek koji je tražio od CNN-a da ga identifikuje samo po nadimku "Dato" zbog zabrinutosti za privatnost je jedan od njih.

Veliki dio života proveo je iza rešetaka. Osuđen za razne zločine, tri puta je bježao iz zatvora i pušten je na uslovnu slobodu u februaru 2022., nakon što je odslužio 31 godinu. Pridružio se ukrajinskoj vojsci samo nekoliko sati nakon što je Rusija započela invaziju na Ukrajinu 24. februara 2022.

"Ovo je vaša prilika da se rehabilitujete u očima svoje djece"

Dato (58) izaziva poštovanje zatvorenika. Njegov glas presijeca tišinu kada zastane, vlada potpuna tišina. Desetine zatvorenika prate svaku njegovu riječ. Neki stoje napolju u dvorištu, drugi se naginju kroz prozore ćelija. Njegov govor obilježen je zatvorskim slengom. On govori o časti, dužnosti i ugledu. "Ovo je vaša šansa da se rehabilitujete u očima svoje djece“, kaže im.

Regruti iz nekoliko brigada već su posjetili ovaj zatvor od 700 ljudi, a oko 100 zatvorenika je već potpisalo ugovore sa različitim jedinicama.

Ko može u vojsku, a ko ne?

Novi zakon ne dozvoljava zapošljavanje osoba osuđenih za zločine protiv temelja nacionalne sigurnosti0 Ukrajine ili za posebno teška krivična djela korupcije. Isključeni su i oni koji su počinili najteža krivična djela - osobama koje su osuđene za dva ili više ubistava s predumišljajem, zločine počinjene sa okrutnošću ili ubistava u kombinaciji sa silovanjem ili seksualnim nasiljem, zabranjen je prijem u vojsku.

Kako će zakon tačno funkcionisati u praksi ostaje da se vidi. Nakon što je usvojen, ukrajinsko ministarstvo pravde saopštilo je da će zatvorenici, koji se moraju dobrovoljno prijaviti, služiti u odvojenim jedinicama. Ali Kukarčuk i Dato, predstavnici 3. samostalne jurišne brigade, željeli bi da zatvorski regruti služe uz redovnu pješadiju.

Kukarčuk je za CNN rekao da vojnici iz njegove brigade nemaju problema da se bore uz osuđenike. "Kako možete imati poseban odnos prema ljudima koji vam dolaze, koji će sjediti u istom rovu s vama, koji će s vama učestvovati u borbenim dejstvima i čuvati vam leđa?" pita se on.

"Čudi me što nisu regrutovani od početka rata"

Ali drugi komandanti, iako podržavaju regrutaciju osuđenika, nisu baš sigurni u integraciju. "Zatvorenici bi se trebali boriti u odvojenim jedinicama. I trebaju im vrlo dobri ljudi da ih vode", rekao je za CNN jedan komandant, zvani "Teren" i koji se bori u blizini Avdijevke. Komandant izviđačke jedinice 110. mehanizovane brigade tražio je da se iz sigurnosnih razloga ne navodi njegovo pravo ime.

„Uopšte nisam protiv regrutacije zarobljenika. Čudi me da tu ideju nismo iskoristili na početku rata. Uvek ima mnogo žrtava među pešadijom, a ako osuđenici žele da rizikuju život i boriti se u redovima pešadije, to je dobra odluka”, dodao je on.

Rusi su počeli da regrutuju zarobljenike

Rusi, odnosno plaćenička četa Wagner, prvi su počeli da regrutuju zarobljenike na početku rata. Prošle godine, rusko Ministarstvo odbrane nastavilo je to da radi. Životi hiljada ruskih osuđenika okončani su praktično samoubilačkim napadima, posebno u borbama za grad Bakhmut na istoku Ukrajine.

Ali ukrajinski ministar pravosuđa Denisu Maliuska odbacio je poređenje.

"U Ukrajini je motivacija uglavnom zasnovana na patriotizmu. Naši zatvorenici dobrovoljno idu u vojsku. U Rusiji je to bilo skoro prisilno. Lično sam vidio ruske zatvorenike koji su bili prisiljeni da se pridruže Wagneru", rekao je on i dodao da su u Rusiji zatvorenici bili regrutovani u ozloglašeno brutalnu privatnu vojnu kompaniju, dok se u Ukrajini pridružuju Oružanim snagama Ukrajine.

"Ovo je sasvim druga priča"

“Riječ je o redovnom državnom vojnom roku sa svim garancijama: plata, socijalno osiguranje, isplate u slučaju ranjavanja.

Osuđenim novacima bit će omogućen isti obiteljski dopust kao i ostalim vojnicima i imat će pravo na istu plaću, ali neće dobiti godišnji odmor koji je prema zakonu standardan za druge jedinice.

Prema podacima ministarstva pravosuđa, trenutno je u zatvorima u Ukrajini 26.000 ljudi. Otkako je zakon stupio na snagu, 5000 muških zatvorenika prijavilo se u vojsku, kažu u ministarstvu. Gotovo 2000 već je prošlo liječnički pregled i sudovi su ih pustili iz zatvora u vojsku. Prvi dio regruta zatvorenika već je u osnovnoj obuci, rekao je Maliuska.

Ministar je rekao kako očekuje da će se prijaviti još osuđenika. Kaže da mnogi čekaju da vide što će se dogoditi s prvim regrutima, ali da su početne reakcije bile pozitivne. Maliuska vjeruje da mnogi zatvorenici vide program kao priliku da se riješe etikete "bivših zatvorenika", kojom se označavaju ljudi kad izađu na slobodu.

"Moral je viši nego kod onih koje mobiliziraju na ulici"

"Rizika svakako ima. Ali moral i raspoloženje onih koji su pušteni iz zatvora mnogo su viši od onih koji su mobilizirani negdje na ulici", rekao je za CNN.

"Prisilno mobilizirani, onaj koji nije htio ići u vojsku, doživljava to kao tragediju i pogoršanje uvjeta života. A dezerterstvo se od te kategorije vojnika može očekivati ​​puno češće nego od osoba kojima je to uspon na društvenoj ljestvici, i to po prihodima, stilu života i poštovanju. Za zatvorenike je to uspon na društvenoj ljestvici", tumači.

Ministar je za CNN rekao da vlada zna da bi zatvorenici mogli predstavljati izazov zapovjednicima na terenu, ali je rekao da se zakon može prilagoditi prema potrebi ovisno o tome kako stvari izgledaju u praksi. "Mnogo će ovisiti o komandantima jedinica i njihovoj sposobnosti da uspostave stegu u zarobljeničkim jedinicama", kazao je.

Na poligonu u središnjoj Ukrajini grupa zatvorenika već je u drugoj sedmici osnovne obuke. Među njima je i 28-godišnji Dmitro, čija su supruga i dvoje male djece ubijeni u ruskom napadu na istočni grad Izjum samo nekoliko sedmica nakon početka invazije na Ukrajinu, dok je on služio kaznu od četiri godine. Zamolio je CNN da ne objavi njegovo prezime iz sigurnosnih razloga.

Dmitro je za CNN rekao kako je znao da se želi boriti od trenutka kad je rat počeo. Kad su regruti posjetili njegov zatvor, on se među prvima prijavio.

"Imao sam ženu i djecu i znao sam da ih neko mora zaštititi. Ali pošto ja to nisam mogao, sada ću zaštititi druge porodice koje žele da žive i imaju djecu", rekao je za CNN.

"Mogao sam ostati u zatvoru i ne idem u rat, ali sam motivisan"

Dmitro je za CNN rekao da je odrastao kao siroče i da je počeo da krade kada je bio mlad. Dodao je da vjeruje da zatvor uči ljude kako da prežive u surovom okruženju, što znači da bi bivši zatvorenici mogli bolje da se nose s pritiscima na linijama fronta od običnih civila.

Za CNN je rekao da je želio osvetu kada mu je porodica ubijena. Sada ne može podnijeti da priča o onima koje je izgubio, ali sanja o danu kada će moći početi iznova i imati djecu koja će biti ponosna na njega.

"Ostalo mi je još godinu i pet mjeseci kazne. To nije puno. Mogao sam ostati u zatvoru i ne idem u rat. Ali motivisan sam. Ne želim da drugi ljudi prolaze kroz ovo", rekao je on gubitka njegove porodice.

U zatvoru Kukarčuk i Dato pažljivo biraju svoje regrute. Sjedeći preko puta njih u sobi za intervjue, pitaju svakog volontera o njihovom porijeklu i motivaciji. Brigada ne prima osobe starije od 50 godina, one sa ozbiljnim zdravstvenim problemima ili one koji su fizički nesposobni. S druge strane, favoriziraju se siročad.

Kukarčuk je za CNN rekao da siročad koja su imala teško djetinjstvo i koja su navikla preživljavati i nositi se s teškoćama obično dobro prolaze u vojsci. Nakon svakog razgovora, zatvorenici se rukuju sa regrutima. Odabrani popunjavaju papirologiju i čekaju daljnje upute.

Od 17 zatvorenika koji su željeli da se pridruže na dan kada je CNN posjetio zatvor, 3. samostalna jurišna brigada regrutovala je 12. Kukarčuk je rekao da je to "veoma dobar broj". Brigada je jedna od najtraženijih jedinica i obično odbije više od polovine osuđenika koji žele da joj se pridruže.

Ali postoje izuzeci. Jedan od zatvorenika slabo vidi i Dato i Kukarčuk u početku oklevaju. Međutim, nakon kraćeg razgovora, muškarac je prihvaćen. "Vizija se može poboljšati. Motivacija je važnija od vizije", kaže Dato.

Osuđeni regruti će dobiti isto porodično odsustvo kao i ostali vojnici i imaće pravo na istu platu, ali neće dobiti godišnji odmor koji je po zakonu standardan za druge jedinice.

Prema podacima Ministarstva pravde, u Ukrajini se trenutno nalazi 26.000 ljudi u zatvorima. Od kada je zakon stupio na snagu, 5.000 muških zatvorenika se prijavilo u vojsku, kažu u ministarstvu. Gotovo 2.000 već je prošlo ljekarski pregled i sudovi su ih pustili iz zatvora u vojsku. Prvi dio regrutovanih zatvorenika već je u osnovnoj obuci, rekao je Maliuska.

Ministar je rekao da očekuje da će se prijaviti još osuđenika. Kaže da mnogi čekaju da vide šta će biti sa prvim regrutima, ali da su prve reakcije bile pozitivne. Maliuska smatra da mnogi zatvorenici vide program kao priliku da se oslobode etikete "bivši zatvorenik", kojom se etiketiraju ljudi kada izađu na slobodu.

(Vijesti.ba)

Izdvajamo