Svečano otvoren spomenik 'Krila slobode' na brdu Žuč

Monumentalni spomenik posvećen je borcima, herojima odbrane Sarajeva i BiH. Raspon krila je 25 metara, a visina 16 metara i jedan je od najljepših spomenika te vrste u BiH, a njegov autor je Emir Salihović. Kamen temeljac za ovaj spomenik položen je 2022. godine, a grandiozni monument, težak 260 tona,  simbolizira pticu kao simbol slobode.

Na današnji dan prije 32. godine branioci Sarajeva su u žestokom okršaju na brdu Žuč oslobodili vrh Orlić i širi lokalitet prema Volujku i Krstacu, te naseljima Smiljevići i Zabrđe.

Branioci su tog 8. juna 1992. godine u žestokom okršaju na brdu Žuč, zaplijenili značajne količine naoružanja i municije, te druge vojne opreme. Pobjedom na Žuči potvrđeni su rezultati „Pofalićke bitke”, te osigurana i učvršćena komunikacija sa jedinicama iz Vogošće.

Bitka na Žuči bila je jedna od ključnih za odbranu Sarajeva, ne samo zato što je neprijatelj udaljen sa strateških pozicija oko grada, već i što je pokazala agresoru da se tek formirana Armija RBiH neće samo braniti, nego će i smjelo oslobađati okupiranu zemlju.

U jednoj od čuvenih bitaka glavnog grada Bosne i Hercegovine, na Hrasno brdu, a dan prije odlaska na Olimpijadu u Barcelonu, u svojoj 28. godini poginuo je Vinko Šamarlić, vrhunski sportista, specijalac i komandir Interventne jedinice Odreda policije „Bosna”.   

Posthumno je odlikovan „Zlatnom policijskom zvijezdom“, „Medaljom za hrabrost“ i „Ordenom zlatnog grba sa mačevima“.

Član Predsjednišva BiH Željko Komšić u svom obraćanju pozvao je prisutne da se u tišini i mislima sjete svojih ratnih drugova, koji su poginuli braneći sve ono za šta treba dati život - porodicu, čast, domovinu.

- Ovaj veličanstvani spomenik jeste prije svega sjećanje na njih, pokušaj da se  njihovim najdražim i najbližim kaže i pokaže kako nisu zaboravljeni, niti oni niti njihove žrtve. Ovaj spomenik jeste i neka vrsta moralne obaveze naše cijele generacije koja je imala nesreću da se nađe u ratu, ali je svoju obavezu prema najbližima i svojoj domovini ispunila hrabro i časno. Zbog naših poginulih drugova, zbog drugova koji su ostali bez svog zdravlja, njihovih porodica,  zbog ovog spomenika hvala svima onima koji su doprinijeli da smo baš ovdje ovim povodom - kazao je Komšić.

Nosilac  najvećeg ratnog priznaja „Zlatni ljiljan“ osvrnuo se "na vrijeme sadašnjosti  i ono što bi se evntualno moglo očekivati u budućnosti".

- Ko smo mi  danas Bosnaci i Hercegovci, jesmo li svjesni trenutka u kojem živimo,  šta nam je danas važno, znamo li šta hoćemo i gdje idemo. To su pitanja koja treba postaviti. Jasno nam je da politike koje su izvele svo ono zlo   koje nas je snašlo,  da nisu nestale niti umrle, nego izgleda jačaju i ponovo kidišu na ovu našu malu i lijepu zemlju, sa istim ciljevima kao i 90-tih godina prošlog stoljeća - kazao je Komšić.

Načelnik Općine Novi Grad Sarajevo Semir Efendić kazao je da je "vrlo važno razmišljati o identitetu".

- Narod koji brani Bosnu, narkod koji je ne da, koji želi da u njoj živi, da slobodno ispovjeda svoju vrjeru, Bošnjaci, Bosnaci i svi ostali kojima je stalo do zemlje, to je naš identitet. Ova naša krila nas povezuju, ko u ovim krilima ne vidi svoj identitet mi s njim imamo  problem. Zašto se desilo da ostanemo bez himne, zašto se desilo da se promijeni zastava, pa da nam se da taj indentitet koji nas je nosio u ovim bitkama.  Situacija  danas nije baš tako povoljna za nas u ovoj zemlji. Institucije  BiH smo tek tako prepustili da danas njima upravljaju oni koji su bili sa druge strane na brdu Žuč - kazao je Efendić.     

Općina Novi Grad Sarajevo je  za svrhu izgradnje spomenika otkupila  8,9 hektara zemlje na Golom Brdu, a kako bi se moglo doći do ove lokacije asfaltirano je oko četiri kilometra puta, urađena je i simulacija rovova iz ratnog perioda.


(Vijesti.ba)