Svečano otvorena Džamija sultan Mehmed Fatiha u Milodražu

Na temelju historijske činjenice za koju se veže utemeljenje Ahdname 1463. godine, kao jednog od najstarijih dokumenata o ljudskim pravima u historiji, ova džamija ima svoju kulturnu i vjersku vrijednost za muslimane Bosni i Hercegovini. Džamija se već šest puta gradi na istim temeljima, a prva je sagrađena 1463. godine i bila je, kako predaje prenose, u obliku čadora.

“Ona ima iznimnu vjersku, kulturološku i simboličnu vrijednost. Naime, sagrađena je na lokalitetu znakovitog imena: Milodraž. On je važan i zbog susreta sultana Fatiha i fra Anđela Zvizdovića i pisanja čuvene Ahdname, koja se čuva u Muzeju franjevačkog samostana u Fojnici. Uz to, ovdje je bio ljetni dvor bosanskih kraljeva, gdje su obavljena i dva kraljevska vjenčanja, kako to bilježe historijski dokumenti”, pojasnio je reisul-ulema

Islamske zajednice u BiH Husein-ef. Kavazović, obraćajući se na svečanosto otvorenja džamije.

Govoreći o tome šta ona simbolizira, reisul-ulema je ukazao na to da je susret sultana Mehmeda Fatiha i fra Anđela Zvizdovića bio susret dvojice duhovnih velikana, kršćanskog i islamskog, koji su tom prilikom postigli dogovor o zajedničkom životu, o miru i koegzistenciji dviju monoteističkih vjera na prostoru Bosne.

Naglasio je da je Bosna je dugo živjela u miru i harmoniji, sve do kraja 19. stoljeća, kada se sa strane počeo unositi razdor i netrpeljivost prema sljedbenicima drugog svjetonazora.

„Unošen je sa strane, nije zametnut u njoj, niti potekao iz njenog bića. Prirodni ambijent Bosne, njena izvornost, nalazi se u istinskom suživotu vjernika sviju objava. To je naša Bosna i to simbolizira ova džamija – taj povijesni susret“, poručio je reisul-ulema.

Između ostalog, kazao je kako se vjera nastani i rascvjeta u srcu.

„Dokaz za to su i ova džamija, i ovo blagoslovljeno mjesto, i ova Ahdnama koja nas je u Bosni sve sačuvala. Ovo mjesto i susret u njemu te davne 1463. godine sačuvao je mnoge živote, zaštitio čast ljudi i očuvao njihov moral. Nije li to poticaj za sve nas današnje da tako uredimo svoje odnose!“, kazao je reisul-ulema.

Svečanosti je prirustvovao i muftija sarajevski prof. dr. Nedžad Grabus, koji prethodno održao prvu hutbu u novosagrađenoj džamiji.

Muftija je ovom prilikom podsjetio na značaj koji svečanosti otvorenja džamija imaju među Bošnjacima.

“U muslimanskom učenju postoje dva bajrama, Ramazanski i Kurban bajram. U bosanskohercegovačkom kontekstu postoji i treći bajram, to je otvorenje džamije ili kako smo to nekada zvali, mlada džuma”, kazao je muftija Grabus.

Poručio je da muslimani u Bosni i Hercegovini svjedoče svoju vjeru, te da su kao sljedbenici Muhammeda, a.s., pozvani govoriti o velikim temama i svjedočiti im.

“Malo je primjera na dunjaluku gdje su ljudi bili sposobni prevazilaziti sve različitosti. Sve na dunjaluku je bilo podređeno sinovima Adema, a.s., pa je Kabil ipak počinio bratoubistvo. Primjer Sultana Fatiha i vjernika u Milodražu je, suprotno tome, pokazao da ljudi koji na različite načine štuju Boga mogu, ukoliko slijede etički monoteizam, zajedno živjeti, međusobno se poštovati, svjedočiti pripadnost svojoj domovini, te pokazati da im nije tijesno ni pored koga”, poručio je muftija Grabus.

Glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Kiseljak Kenan-ef. Bajrić izjavio je da mu je posebna čast biti dijelom generacije je gradila i razvijala infrastrukturu u džematima ovog medžlisa.

Podsjetio je da je Ahdnama dokument koji i danas privlači pažnju brojnih pojedinaca i institucija širom svijeta koji proučavaju ljudska prava.

“Ponosni smo na ovu historijsku činjenicu našeg naroda. Istovremeno vas molim da Sultana Fatiha ne percipiramo samo kao osvajača, nego kao izuzetno obrazovanog čovjeka. U tom svjetlu, motivišimo našu omladinu da govore što više jezika, te da, gdje god otišli budu ponosni na svoju vjeru, julturu i tradiciju”, poručio je efendija Bajrić.

U okviru svečanosti kojoj je prisustvovao veliki broj vjernika iz cijele Bosne i Hercegovine je nastupio i hor Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu.

(Vijesti.ba/MINA)