Stoltenberg: Vrijeme da NATO dozvoli Ukrajini da gađa Rusiju našim oružjem

Po dolasku u Prag, gdje će danas i sutra biti održan sastanak ministara spoljnih poslova članica NATO-a, Stoltenberg je rekao da Ukrajina, kao napadnuta zemlja, ima pravo da se brani na taj način po međunarodnom pravu i Povelji UN-a.

„Neke članice NATO-a su uvele restrikcije za isporučeno oružje, neke nisu, i to su nacionalne odluke. Ali, budući da je rat evoluirao i da se sada vodi gotovo na granici, kod Harkova, vjerujem da je vrijeme da se ukinu te restrikcije“, kazao je Stoltenberg, prenosi BETA.

Dodao je da bi ukidanje embarga Ukrajini, na gađanje ciljeva u Rusiji zapadnim oružjem, bilo samo odraz promjene karaktera rata.

„Imajmo na umu da je o tom ratu odlučila Moskva i da Ukrajina, u skladu sa međunarodnim pravom i Poveljom UN-a, ima pravo da gađa i vojne ciljeve van Ukrajine“, kazao je Stoltenberg.

Na neformalnom sastanku, šefovi diplomatija 32 članice NATO-a nastojat će večeras i sutra da usklade stavove i da pronađu konsenzus za odluke u tri oblasti na samitu alijanse u julu u Vašigtonu.

„Najurgentnija oblast je Ukrajina. Članice NATO-a su joj pružile pomoć bez presedana i mislim da je (predsjednik Rusije Vladimir) Putin potcijenio hrabrost i riješenost Ukrajinaca da se bore. Potcijenio je i saveznike i naše obećanje da pomažemo Ukrajini“, rekao je Stoltenberg.

Čelnik NATO-a je, međutim, upozorio da to nije dovoljno, jer isporuke Ukrajini kasne ili postoje pauze u odobravanju pomoći i dodao da zato predlaže da se alijansa više angažuje u koordiniranju te pomoći.

„Predložio sam i mehanizam finansiranja, da pomoć bude što transparentnija, a za Ukrajince predvidljiva, da znaju šta će dobiti. To šalje vrlo važnu poruku Moskvi da smo tu na duge staze“, kazao je Stoltenberg.

Prema njegovim riječima, na samitu u Vašingtonu bit će i partneri NATO-iz oblasti Pacifika, jer su „najbolji prijatelji“ Moskve u ratu protiv Ukrajine Iran, koji isporučuje dronove, Sjeverna Koreja, koja snabdijeva Rusiju municijom, i Kina, koja pomaže ruskoj vojnoj industriji isporukama elektronskih komponenti.

„Rusija ne bi mogla da vodi rat protiv Ukrajine da nema Kine“, dodao je Stoltenberg.

Jedna od tri glavne teme na samitu u Vašingonu, kao i na ministarskom sastanku u Pragu, jeste kolektivna odbrana, za koju je NATO godinama smanjivao izdatke u korist inostranih misija u Aziji ili na Balkanu, ali ju je u žižu interesovanja vratila ruska aneksija Krima 2014. godine.

„Udvostručili smo borbene grupe, povećali gotovost. Velika transformacija NATO-a mora da se nastavi zbog agresije Rusije. Saveznici moraju da investiraju više. U izvještaju iz februara, 18 od 32 članice izdvajale su dva posto BDP-a i više za odbranu. To je najbolji način da pokažemo da jačamo kolektivnu odbranu“, rekao je Stoltenberg.


(Vijesti.ba)