Strategijom u FBiH planirano unapređenje SOS linije 1265 za žrtve nasilja u porodici

Prije svega, potrebno je tehnički unaprijediti funkcioniranje SOS linije 1265 za žrtve i svjedoke nasilja u porodici.

- To je najbrži način pružanja pomoći kada dođe do nasilja u porodici i zato je potrebno dodatno zakonski regulisati funkcioniranje ovog jednog od servisa pomoći žrtvama nasilja u porodici. Ovaj servis nije u potpunosti pravno regulisan – izjavio je Feni stručni savjetnik u Gender Centru Federacije BiH Zlatan Hrnčić nakon usvajanja Strategije.



Telefonska linija 1265 funkcionira od 2008. godine na osnovu potpisanog Memoranduma o saradnji između Gender Centra FBiH, Centra za socijalni rad Jajce, nevladinih organizacija „Fondacija lokalne demokratije“–Sarajevo, Udruženje građana „Vive Žene“–Tuzla, Udruženje „Žene sa Une“- Bihać, Udruženje građana „Medica“–Zenica i Udruženje „Žena BiH“-Mostar.

Pozivi na SOS telefon 1265 su besplatni, jer su u skladu sa Odlukom Vlade Federacije BiH o proglašenju broja SOS telefona 1265 brojem hitne prirode, telekom operateri omogućili da pozivi na ovaj broj budu besplatni.

Gender Centar FBiH plaća godišnju naknadu Regulatornoj agenciji za komunikacije BiH za funkcioniranje kratkog koda 1265.

- Proces je takav da se pozivi na SOS telefon 1265 preusmjeravaju najbližem operateru, odnosno organizaciji koja u ovom sistemu pruža podršku, savjete i informacije u vezi s nasiljem, a pozivi su mogući 24 sata na dan, sedam dana u sedmici – pojasnio je Hrnčić.

Finansiranje rada operaterki, ističe, da nije regulirano putem budžetskih sredstava, nego ga finansiraju davaoci usluga, odnosno centri za socijalni rad i organizacije koje su potpisnice memoranduma.

- Osim pravnog rješavanja ovog servisa, čime bi se osiguralo i potpuno finansiranje usluge, potrebno je razmotriti i mogućnosti tehničkog unapređenja servisa – kaže Hrnčić.

Dosadašnji slučajevi nasilja u porodici su pokazali da žrtve prije nego što pozovu SOS liniju duži period trpe izvršavanje ovog krivičnog djela, čak i po nekoliko godina.

Nasilje u porodici je kao krivično djelo definisano Krivičnim zakonom u FBiH, te na svaku prijavu policija ima obavezu da reaguje odnosno izađe na lice mjesta, provede istražne radnje.

- Nakon toga, policija angažuje potrebne resurse, zdravstvene i socijalne radnike. Kod najtežih oblika nasilja u porodici, kojih je statistički gledano oko 10 posto, žrtve se smještaju u sigurne kuće, a poslije pravosuđe predlaže i izriče zaštitne mjere. Paralelno s ovim procesom izriču se sankcije za počinionce ovog krivičnog djela – naveo je Hrnčić.

Strategijom je definisan strateški cilj – smanjiti nasilje u porodici, a planira se dostići kroz tri prioriteta. U okviru prevencije nastojat će se raditi na prevenciji netolerancije i nasilnog ponašanja, kao i na eliminiranju faktora rizika. U skladu sa drugim prioritetom planirane su mjere u vezi zaštite i podrške žrtvama nasilja u porodici, a vršit će se i adekvatne radnje sa počiniocima nasilja u porodici.   

- Radit će se i na unapređenju istražnih pravosudnih radnji, te edukacija profesionalaca koji provode Zakon o zaštiti od nasilja u porodici u Federaciji BiH. Također, namjera je da se jednom od mjera iz Strategije žene žrtve nasilja postanu korisnicama programa ekonomskog osnaživanja žena i treba senzibilirati poslodavce za spremnost zapošljavanja žena žrtava nasilja – poručio je u razgovoru za Fenu stručni savjetnik u Gender Centru Federacije BiH Zlatan Hrnčić.

Ovu Strategiju za prevenciju i borbu protiv nasilja u porodici 2024. – 2027. godine u FBiH potrebno je da usvoji i Dom naroda Federalnog parlamenta na nekoj od narednih sjednica kako bi postala krovni strateški dokument za jačanje institucionalnog odgovora na nasilje u porodici i nasilje nad ženama.

Predstavlja sektorsku strategiju kojom se postižu ciljevi Strategije razvoja FBiH. Osim sa ovim dokumentom, Strategija je povezana sa međunarodnim dokumentima.

Federacija BiH obavezna je da poštiva niz međunarodnopravnih dokumenata iz oblasti ljudskih prava, kojima se zabranjuje nasilje u javnom i privatnom životu, a time i nasilje u porodici.

Strategijom se, između ostalog, realiziraju i obaveze prema Konvenciji Vijeća Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici - Istanbulska konvencija, koju je Bosna i Hercegovina ratificirala i kao država preuzela obavezu da osigura uvjete za sprečavanje nasilja, provođenje istrage, kažnjavanje počinioca nasilja i osiguranje uvjeta za reparacije žrtvama nasilja.


(Vijesti.ba / FENA)