BBC: Ukrajina u najgoroj krizi od početka rata

Bowen piše da “ljeto u Ukrajini tek počinje i izgleda opasno”.

Harkov, drugi grad u zemlji, na visokom sjeveroistoku u blizini Rusije, u svim je namjerama i svrhama bespomoćan od zračnih napada. Desetine su povrijeđene, a potvrđeno je da je najmanje 15 ljudi ubijeno.

“U svakom ratu civili pokušavaju da sačuvaju tragove svojih starih života. Dok je vrtni centar gorio, parovi su šetali svoje pse. Na veličanstvenim trgovima u centru Harkova, kafići su bili otvoreni, ignorišući sirene za vazdušni napad i upozorenja na mobilnim aplikacijama. Na stepeništu opere tinejdžeri su vežbali skokove na skejtbordovima, a devojčice su snimale TikTok plesove na telefone. Unutar opere, u dubokom betonskom podrumu, orkestar je vježbao za muzički festival da rat nije prestao”, prenosi Bowen.

On navodi da njihova stoička smirenost ne može sakriti činjenicu da je Ukrajina u najgoroj krizi od prvih nekoliko mjeseci nakon ruske invazije punog razmjera prije više od dvije godine. Kapacitet Ukrajine da se brani ovisi o drugima, o odlukama koje donose njeni zapadni saveznici koji oblikuju događaje u Harkivu i drugim gradovima, i duž više od 1.000 km (621 milja) linije fronta.

Drugi strateški faktor koji mijenja tok rata je sposobnost Rusije da uči i prilagođava se na bojnom polju. Konfigurira napade kako bi se iskoristila ukrajinska slabost, posebno u protuzračnoj odbrani. Njihove fabrike proizvode više oružja i municije nego što to čine mnogo veće i naprednije zapadne ekonomije za Ukrajinu.

Nade u prvoj godini borbi da bi Rusija mogla biti otjerana pretvorile su se u sumornu borbu da zaustave njene snage da napreduju dublje u zemlju. U trećoj godini rata ne nazire se kraj.

Ruski predsjednik Vladimir Putin očekivao je brzu pobjedu kada je naredio potpunu invaziju u februaru 2022. Kao i NATO, predvođen Sjedinjenim Državama. Predsjednik Volodimir Zelenski odbio je njihovu ponudu za evakuaciju.

I Kremlj i Pentagon i druga ministarstva odbrane NATO-a očekivali su da će Rusija završiti posao koji je započela 2014. godine, kada je okupirala i anektirala poluostrvo Krim i orkestrirala pobjedu separatista u istočnim provincijama Donjeck i Lugansk. Ukrajinske oružane snage popravile su se na sumornom rezultatu 2014. godine, ali nakon uspješne intervencije u ratu u Siriji, Rusija je jednostavno izgledala prejaka. Predviđanje kada su se ruske trupe slijevale u Ukrajinu u februaru 2022. godine bilo je da bi najbolja šansa Ukrajine da nastavi borbu bila organiziranje pobune, naoružane od strane NATO-a. Rusija je zauzela duboki dio ukrajinske teritorije, "kopneni most" koji je povezivao Donbas na istoku sa Krimom na jugu. Ali njen pokušaj da zauzme Kijev bio je ponižavajući fijasko za predsjednika Putina.

Do kraja marta 2022. bitka za glavni grad je izgubljena i Kremlj je povukao svoje trupe nazad. NATO je priznao da Ukrajina može da se bori. Pokazao se kao neočekivano koristan saveznik, vrijedan veće podrške, pružajući dobrodošao skup novih opcija u rastućem obračunu s Putinovom Rusijom. Polako je Ukrajini slano sve snažnije oružje. Prevazilaženje rezervi američkog predsjednika Joea Bidena ostaje bolan proces. Strahovao je od trećeg svjetskog rata ako bi SAD i NATO intervenirali sa svojim trupama, ili čak ako bi isporučili Ukrajinu najsavremenijom vojnom tehnologijom.

Predsjednik Bajden je bio ubijeđen da dozvoli snabdjevanje starijih američkih udarnih aviona F-16 koje su penzionisale NATO vazdušne snage. Oni još nisu raspoređeni u borbi, što je ruskim zračnim snagama omogućilo više prostora za napad. Većina zapadnih analitičara misli da predsjednik Putin blefira kada zvecka nuklearnom sabljom.

Kina, osnovni saveznik Rusije, jasno je dala do znanja da ne želi nikakvu upotrebu nuklearnog oružja. Posljednje što mu treba je trka u nuklearnom naoružanju u istočnoj Aziji.

U zapadnom taboru, Japan i Južna Koreja, ako se osjećaju dovoljno ugroženima da promijene svoju politiku, oboje imaju tehnološke kapacitete za proizvodnju nuklearnog oružja.

Joe Biden i dalje ne želi da nazove blefom Vladimira Putina. SAD nastavljaju da nameću ograničenja na upotrebu sistema naoružanja koje isporučuje, zabranjujući Ukrajincima da gađaju ciljeve unutar Rusije. Predsjednik Zelenski vjeruje da im vlast čvrsto vezuje jednu ruku na leđima i nastoji da je promijeni.

Ali do prošlog ljeta okupljene su impresivne snage uključujući kolekciju modernih zapadnih tenkova i oklopnih vozila, a NATO je obučio hiljade vojnika na poligonima od Baltika do Jorkšira. Plan je bio da se pokrene ofanziva koja bi probila ruske linije, prekidajući vezu između Donbasa i Krima. Nije uspjelo.

Ruska odbrana bila je prejaka, a bez vazdušnog pokrivanja pokušaj da se vodi koordiniran „sveoružan“ rat u stilu NATO-a bio je osuđen na propast. Urođena slabost Ukrajine je u tome što finansiranje i oružje zavisi od drugih. Suočava se s neprijateljem koji pravi većinu vlastitog oružja i ima mnogo više ljudi. Stanovništvo Rusije od više od 140 miliona je oko tri i po puta više od ukrajinske.

To je važno u ratu u kojem su žrtve u bitkama na desetine hiljada. U SAD je intervenisala unutrašnja politika. Zahtjev Joea Bidena za "dopunom sigurnosti" koji je uključivao 60 milijardi dolara (47 milijardi funti) za Ukrajinu mjesecima je zadržan u američkom Kongresu, uglavnom od strane pristalica Donalda Trumpa koji su željeli novac za rješavanje pitanja koja su bliža kući, posebno ilegalne imigracije preko južne granice sa Meksikom.

Dopunu je potpisao predsjednik Biden tek 24. aprila. Čak će i značajnim logističkim sposobnostima američke vojske biti potrebni mjeseci da se obnovi ukrajinski arsenal, u vrijeme kada Moskva proizvodi oružje i granate najbrže što može, u ekonomiji redizajniranoj za dugi rat.

“Ovo je rat proizvodnje” prema jednom visokom zvaničniku u sjedištu NATO-a u Belgiji. “Rusija nas nadmašuje u onim stvarima za koje znamo da su Ukrajini potrebne.”

Zapadne sankcije nisu uspjele osakatiti rusku ekonomiju. Pronašla je nova tržišta za svoju naftu i gas. Rusija kupuje dronove od Irana i municiju od Sjeverne Koreje. Kina, smatra NATO, ne pruža direktno smrtonosnu pomoć, ali pomaže Rusiji na druge načine.

„Nema sumnje da Kina materijalno doprinosi ruskim ratnim naporima“, rekao mi je visoki zvaničnik NATO-a. "To je obnova odbrambene industrijske baze, stvarajući stvarnu razliku."

“Alatni strojevi i mikroelektronika dolaze iz Kine i idu direktno na jačanje odbrambene industrije, tako da proizvode više tenkova i projektila.” “Jedna od ogromnih geostrateških implikacija promjenjivih odnosa između Kine i Rusije je da Kina više nikada neće biti mlađi partner.”

(Vijesti.ba)