Muftija banjalučki: Džamije su centri za uspjeh

Povodom Dana džamija, koji se obilježava 7. maja, danas je hutbu u džamiji Ferhadiji u Banjoj Luci kazivao muftija Smajlović.

U znak sjećanja na dan kada je u Banjoj Luci 1993. godine minirana Ferhadija džamija, Odlukom Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini 7. maj je proglašen Danom džamija. Obilježavanje ovog dana podsjeća na stradanje, potpuno rušenje ili oštećenje velikog broja džamija, mesdžida i drugih vakufskih objekata tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu od 1992. do 1995. godine.

„Islamska zajednica je 7. maj proglasila Danom džamija. U okviru programa obilježavanja planirani su brojni sadržaji koji usmjeravaju ljudsku pažnju na dobročinitelje koji grade, iako je povod rušenje, na ovaj dan, najljepših banjalučkih džamija, Ferhadije i Arnaudije. Taj čin je otkrio rušilačku i destruktivnu narav u ljudskom rodu s kojom su čestite osobe prinuđene živjeti u stvorenom svijetu“, kazao je muftija Smajlović.

On je istaknuo da muslimani nastoje djelovati konstruktivno, korisno, biti od onih koji vole život, koji grade i u društvenim odnosima nastoje uspostavljati ljubav i razumijevanje.

„Čestite osobe podižu građevinska zdanja, oplemenjuju međuljudske odnose, unapređuju kvalitetu porodičnog života promovirajući vrline za pravilo življenja, usprkos nastranim pojedincima koji potiču rušilačku svijest. Muslimani grade i jačaju sve elemente društvenog života kao bi štitili sebe i čuvali vrijednosti koje ljudski rod treba koristiti u stvorenom svijetu! Musliman potvrđuje svoje opredjeljenje za dobra djela prema Uputi koju dariva Uzvišeni Allah: 'Dobročinitelju dariva lijep život u ovome svijetu a na budućem ga čeka još bolja nagrada...' (K, 16:30) Građenje i održavanje je dobro djelo koje podstiče svaku osobu na uspjeh. Ove riječi su poticaj razboritim osobama da ustraju u promociji vrlina gradnje, održavanja i obavljanja ibadeta u džamijskom prostoru“, naglasio je on.

Dodao je da muslimani žive toleranciju kroz učenje i pobožnost u džamijskom prostoru.

„Neizmjerna dobrota i blagost ne isključuje oprez i razvijanje zaštite od ljudskih nastranosti, nasilja i bolesti poput vandalizma, fašizma, genocida i svakog oblika nasilja! Podrška graditeljima, jačanje čestitih u društvu koji znaju da prihvatanje drugog i drugačijeg nema alternativu i da je to jedini način očuvanja i unapređivanja života ne samo u Bosni i Hercegovini, nego i širom svijeta. Muslimani s prostora Bosne i Hercegovine mogu i trebaju biti most razumijevanja i tolerancije između Istoka i Zapada. Tu kvalitetu odgaja džamija i promovira snaga džemata“, poručio je, između ostalog, muftija banjalučki.

„Duša ljudska neprestano stremi Božijoj blizini. Želi da slavi i veliča Stvoritelja u svakom času i na svakom mjestu. Džamije su mjesta najviše skrušenosti pred Svemilosnim Bogom. Džamije su mjesta sklada i čistote jer u njima ne priliči buka, parničenje i svađa, niti bilo šta od prljavštine i neprijatnosti. To je sveti prostor čiji hurmet se mora poimati i s najvećim stepenom poštovanja. Njegovi graditelji zaslužuju najljepšu ahiretsku nagradu“, istaknuo je on.

Uloga džamije i suština namaza kao najsavršenijeg izraza pobožnosti u islamu je sasvim bliska ljudskom shvatanju ako se ima u vidu obavezna tjelesna čistoća i bezrezervno duhovno nastojanje u približavanju Uzvišenom Allahu, nastavio je muftija.

„Džamija je svakodnevna škola sloge, jednakosti i zajedništva na putu uspjeha kojem teže njezini posjetioci. Pet dnevnih namaza (sabah, podne, ikindija, akšam i jacija s vitr-namazom) propisani su svakom pojedinačno, čija vrijednost se uvećava u džamiji i džematu. Ezanom s džamijske munare započinje i završava aktivnost u jednom danu. Ta vrsta poziva od samog rođenja govori da nije riječ o pukom saopćenju, nego da se naglašava nit pomoću koje ljudsko biće gradi najsigurniju stazu uspjeha“, naglasio je on.

Stoga, dodao je muftija, obilježavanje Dana džamija na području Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini šalje poruku svima.

„Snažno opominje i usmjerava ljudske kapacitete prema dostojanstvu sagrađenom na principima vjere, morala i širenja dobra među ljudima. Tako, otvaranjem Sinan-begove džamije u Čajniču, preko Kizlar-agine džamije u Varcar Vakufu/Mrkonjić-Gradu do Arnaudije u Banjoj Luci, Islamska zajednica na najbolji način skreće pažnju na dobrotvore/vakife i graditelje, a današnjom hutbom na važnost i ulogu džamije za ljudski rod“, poručio je muftija.

Obraćajući se vjernicima, muftija je naglasio da je „ljudsko biće stvoreno za ibadet i treba da živi u ibadetu, slaveći Stvoritelja i da napušta ovaj svijet s Božijim imenom na usnama“.

„Volite se, poštujte se i sarađujte! Život je prekratak da biste se mrzili! Sasvim je jasno i očito da na ovaj svijet ljudi dolaze praznih ruku i s njega odlaze praznih ruku. Ono što privremeno drže u rukama to ih vodi ili u Džennet ili Džehennem! Džamija pripada vjernicima, svakom dobronamjerniku - vjerniku i vjernici bez obzira na starost, porijeklo i rasu! To je prostor u kojem se treba i može naći mir i duševno zadovoljstvo“, ocijenio je muftija banjalučki.

Kako je kazao, „musliman je tvrđava čijem biću snagu daruje džamija koja vrlinama krasi plemenito tijelo“.

„To je neosvojivi bedem za šejtana i njegove sluge. Časno mjesto pokornosti Uzvišenom Allahu iz svoga srca čestiti ljudi prenose u okruženje životnog prostora ukazujući na ljudsko dostojanstvo. Neko je primijetio da u svakom čestitom srcu muslimana postoji džamija. Srce jeste mjesto plemenitosti i pokornosti koju Uzvišeni Allah voli. Ta džamija iz srca vjernika prelazi u životni prostor graditeljskom vrlinom što ljudskom rodu trasira model ugodnijeg života. U ovoj činjenici je suštinska razlika između graditelja i rušitelja“, kazao je on, dodavši da „muslimani čuvaju graditeljsku tradiciju usprkos svim iskušenjima“.

Kako je dodao, „musliman čistotu uvjerenja razvija u sebi i snagu života u džematu gradnjom džamije i čuvanjem džemata u zajedničkom namazu i drugim ibadetima“.

„Milostivi Gospodar je u Svojoj Knjizi, u koju nema sumnje i protuslovlja, ohrabrio vjernike da će ih, ukoliko sačuvaju svoje duhovne korijene, ukoliko obnove i izgrade svoje džamije, osnažiti Svojom sigurnom i jasnom Uputom, hidajetom, koja će im jamčiti da su na ispravnoj životnoj stazi“, zaključio je muftija banjalučki Ismail-ef. Smajlović.

Ova hutba pročitana je u drugim džamijama.

Poslije džuma-namaza organizirana je i sergija, a prikupljena sredstva bit će upotrijebljena za obnovu preostalih džamija i mesdžida porušenih tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu.

(Vijesti.ba/MINA)