BiH obilježava godišnjicu članstva u Vijeću Evrope

Ova institucija sa sjedištem u Strasbourgu podsjetila je na pridruživanje BiH 24. aprila 2002. godine, naglasivši kako svih 46 zemalja članica radi zajedno na promociji ljudskih prava, demokratije i vladavine prava.

#OnThisDay in 2002, Bosnia and Herzegovina joined the Council of Europe.

We are 46 states working together for:#HumanRights#Democracy#RuleOfLaw

and #CoE: https://t.co/S6y9uwn09p…@mfa_bih pic.twitter.com/oJw5HXRymV

— Council of Europe (@coe) April 24, 2024

Idejni začetnik Vijeća Evrope je Winston Churchill, koji je u svom predavanju na Sveučilištu u Zurich 19. septembra 1946. izložio ideju o "Sjedinjenim Državama Evrope", po uzoru na SAD.

U palači Saint James u Londonu potpisan je 5. maja 1949. Statut, kojim je osnovano Vijeće Evrope. Statut je potpisalo deset zemalja: Belgija, Francuska, Luksemburg, Nizozemska, Velika Britanija, Irska, Italija, Danska, Norveška i Švedska. Prva sjednica održana je u Strasbourgu, koji je postao i stalnim sjedištem Vijeća. Odmah na početku donesena je i prva velika konvencija - Evropska konvencija o ljudskim pravima, potpisana u Rimu 4. novembra 1950.

Vijeće Evrope prva je međunarodna organizacija osnovana nakon Drugoga svjetskog rata, a njezine su glavne zadaće jačanje demokratije, ljudskih prava i vladavine zakona u zemljama članicama.

Sastoji se od tri glavna tijela: Komiteta ministara, koji donosi odluke; Parlamentarne skupštine, savjetodavnog tijela, i Kongresa lokalnih i regionalnih vlasti, sa zadatkom jačanja demokratskih ustanova na lokalnom planu.

Između 1949. i 1970. još je osam zemalja pristupilo Vijeću: Grčka, Island, Turska, Njemačka, Austrija, Kipar, Švicarska i Malta.

U tom razdoblju organizacija je postupno ustanovljavala i razvijala svoj ustroj i glavna tijela. Prvo javno saslušanje Evropskog suda za ljudska prava održano je 1960. Prva veća politička kriza u Vijeću nastala je 1967. vojnim pučem u Grčkoj, koja je ponovno primljena tek nakon pada diktature 1974. godine.


(Vijesti.ba)